Autoput rizik za fiskalnu stabilnost Crne Gore

EK podsjeća da se javni dug praktično udvostručio od 2008. do 60,3 odsto BDP-a u junu ove godine i preporučuje Crnoj Gori da obrati posebnu pažnju na održavanje fiskalne discipline i reviziju strategije upravljanja javnim dugom, kako bi podržala dugoročni rast ekonomije
9 komentar(a)
Evropska komisija, Foto: European Commission
Evropska komisija, Foto: European Commission
Ažurirano: 11.11.2015. 17:49h

Troškovi gradnje autoputa Bar-Boljare rizik su za fiskalnu stabilnost Crne Gore, ocijenila je Evropska komisija u ovogodišnjem Izvještaju o napretku, uz preporuku da država uloži dodatne napore da smanji javni dug.

EK podsjeća da se javni dug praktično udvostručio od 2008. do 60,3 odsto BDP-a u junu ove godine i preporučuje Crnoj Gori da obrati posebnu pažnju na održavanje fiskalne discipline i reviziju strategije upravljanja javnim dugom, kako bi podržala dugoročni rast ekonomije.

Među preporukama su i rješavanje visokog nivoa nekvalitetnih kredita (NPL), izmjene i dopune Zakona o radu u cilju obezbjeđenja dalje fleksibilnosti tržišta, kao i dalje unaprieđivanje poslovnog okruženja.

Napredak je ocjenjivan kroz pet termina - rana faza, određeni nivo pripreme, umjereni nivo pripreme, dobar nivo pripreme i napredni nivo pripreme.

Crna Gora je umjereno pripremljena kada je u pitanju razvoj funkcionalne tržišne ekonomije, a određeni napredak je postignut u ostvarivanju fiskalne konsolidacije i poboljšanja poslovnog okruženja. Privreda se, kako se navodi, oporavila u 2013. godini iz recesije sa dvostrukim dnom iz 2009. i 2012.

Uprkos malom poboljšanju, performanse na tržištu rada i dalje su nezadovoljavajuće sa stalno visokom stopom nezaposlenosti, koja je trenutno 18 odsto. Crna Gora je, kako je navedeno, umjereno pripremljena kada je u pitanju sposobnost da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnih snaga unutar EU.

EK konstatuje da trgovinski deficit Crne Gore u posljednje četiri godine nije značajnije poboljšan i ostaje na nivou od 40 odsto BDP-a, a država bilježi i veliki budžetski deficit od oko pet odsto BDP-a.

Crnoj Gori se preporučuje da razmotri dodatne reforme za postizanje dugoročne održivosti budžeta, kao što su uvođenje daljih ograničenja za prijevremenu penziju i razmatranje mogućnosti za uvođenje obaveznog individualnog učešća u penzijskom sistemu, kao i sprovođenje zajedničke politike plata u javnom sektoru.

Proces privatizacije je, kako je ocijenjeno, prilično napredan i samo nekoliko firmi je ostalo u programu privatizacije za 2015. godinu.

U Izvještaju navedeno da je plaćena posljednja rata za KAP

U Izvještaju se navodi da je posljednja tranša za prodaju KAP-a uplaćena u avgustu 2015, a isti investitor je obezbijeđen i za Rudnike boksita Nikšić. Ocijenjeno je da visoki troškovi proizvodnje ugrožavaju oživljavanje aluminijumske industrije, a u toku je i parnica sa jednim od bivših vlasnika.

Reagovali su predstavnici CEAC-a, navodeći da je informacija o plaćanju posljednje rate za KAP netačna i da je EK možda namjerno dovedena u zabludu.

“Kada bi se to dokazalo, to bi bio dodatan dokaz da se crnogorska Vlada sa prezirom odnosi prema evropskim institucijama. Pozivamo EK da insistira da crnogorske vlasti ubrzaju rješavanje spora u vezi sa KAP-om”, rekao je direktor korporativnih poslova CEAC-a Andrej Petrušinin, “oprezno” pozdravljajući Izvještaj EK.

Uniprom je platio svega nešto više od polovine ugovorene kupoprodajne cijene (28 miliona eura) za imovinu KAP-a, a preostalih 13,98 miliona trebalo bi da uplati kad stečajna uprava dio imovine oslobodi značajnih tereta. Novac za preostali dio kupoprodajne cijene nalazi se na prelaznom računu u Zapad banci.

Bonus video: