Stečajna uprava Kombinata aluminijuma ni centa više neće dobiti dok ne ispuni obaveze i preda mi imovinu na koju se obavezala Ugovorom o kupoprodaji imovine Kombinata aluminijuma u stečaju, kazao je u razgovoru za “Vijesti” direktor i vlasnik Uniproma Veselin Pejović.
“Novac je obezbijeđen i biće u banci sve dok ne prodavac ne ispuni svoj dio obaveza iz ugovora”, istakao je Pejović.
Posljednja rata od 13,98 miliona eura nalazi se na prelaznom (tzv. escrow) računu Zapad banke u korist KAP-a u stečaju.
Taj novac neće biti operativan za stečajnu upravu sve dok ona kao prodavac ne riješi više problema sa imovinom, koje je tek nedavno konstatovala zajednička komisija o primopredaji imovine.
“Odredbe Ugovora sam ispunio milion odsto i u skladu sa njim dao dokaz da je novac deponovan. Stečajni sudija Ivan Kovačević mi je 11. avgusta rješenjem potvrdio da sam ispunio obavezu i to rješenje je postalo pravosnažno 21. avgusta”, istakao je Pejović.
Poslije pravosnažnosti rješenja suda, podgorički katastar je upisao imovinu KAP-a u stečaju na Uniprom 25. avgusta.
Nakon toga, u skladu sa Ugovorom, pristupilo se formiranju Komisije o primopredaji imovine, ali je tada utvrđeno više problema. KAP u stečaju imao je šest članova u toj Komisiji, dok je Uniprom delegirao tri člana.
“Komisija je utvrdila da nedostaje imovina u statusu susvojine na lokaciji Drpe Mandića (kod Gintaša), jer je prethodno obavljena eksproprijacija od strane Glavnog grada na štetu KAP-a (2010. god.) budući da je zemljište privedeno namjeni, a naknada KAP-u nikad nije plaćena. Radi se o građevinskom zemljištu ukupne površine oko 7.500 kvadrata”, objasnio je Pejović.
U nalazu Komisije predloženo je da se oformi posebna državna komisija koja će utvrditi vrijednost te imovine koja nije ni mogla biti predmet kupoprodaje, zbog prethodne eksproprijacije. Gazda Uniproma tvrdi da nedostaju djelovi imovine u katastarskim opštinama Cijevna, Botun, Dajbabe.
“U KO Botun evidentirani su ruinirani i napušteni objekti u izgradnji, sa uknjiženim pravom svojine na Vidosavu, Srđana i Radovana Stojanovića. U vezi sa tim predmetom upravni postupak se vodi kod Ministarstva finansija, radi pogrešno upisanih podataka od strane službenog lica”, dodao je Pejović.
Više nepokretnosti na imovini KAP-a nije oslobođeno od bespravno useljenih osoba u privremene objekte na više lokacija...
“Otežan mi je prilazni put KAP-ovim silosima i rezervoaru za glinicu u Baru suprotno važećem DUP-u. Turska kompanija koja je kupila Kontejnerske terminale u međuvremenu je podigla ogradu i moje silose zagradila u toj ogradi. Ne mogu sad direktno iz broda da istovaram sirovine, već moram da idem okolo 4,5 kilometra da bih došao na kapiju kod turske kompanije. Može se desiti da mi za prolaz svakog kamiona traže da platim 50 ili 100 eura”, naveo je Pejović.
Na opremi bivše Fabrike glinice u KAP-u, kako je dalje utvrdila Komisija, postoji potencijalni ekološki problem, jer je bivši gazda KAP-a CEAC “neplanski ugasio taj pogon i ostavio 40.000 tona lužine u tankerima”.
“To je rastvor koji se koristi da bi se od boksita dobila glinica. CEAC nije smio tako da zatvori ovaj pogon, nego je morao prethodno da fazno sve potroši što je bilo u sistemu. Sada stečajni sudija i upravnik zbog toga treba da pokrenu tužbu protiv CEAC-a zbog neplanskog gašenja Glinice, jer neću prihvatiti posljedice toga na sebe”, dodao je Pejović. Glavni problem je sada što neko mora da plati i troškove neutralizacije tog rastvora, kako ne bi došlo do ekoloških problema. “Ne želim da mi sjutra niko iz Zete dođe i kaže da sam uradio ovo ili ono. To ne dolazi u obzir”, kazao je Pejović.
Zajednička Komisija utvrdila je da nedostaje nekoliko dozvola, kao i oslobađanje kupca obaveze za komunalno opremanje.
Pejović je kazao da ne potražuje zalihe metala iz KAP-a vrijedne oko šest miliona, koje su bile u KAP-u 8. jula 2013. godine, u momentu pokretanja stečajnog postupka.
“Ne zanima me što je radio Montenegro bonus. Stanje zaliha kad sam 19. jula 2014. preuzeo rukovođenje imovinom KAP-a bilo je nula. Nisam našao nijedan ingot”, zaključio je Pejović.
Založio i imovinu u Buljarici
Kredit Unipromu kod Zapad banke, prema riječima Bojanića, odobren je 23. jula, ali ne zahvaljujući samo imovini KAP-a, koja je založena, već na osnovu poslovanja i bilansa kompanije Uniprom.
“Kamp Uniproma u Buljarici, površine oko 6.000 kvadrata stavio sam kao dodatno obezbjeđenje za kredit Zapad banci”, naveo je Pejović.
Više ne nudi rješenja, čeka drugu stranu
Na pitanje “Vijesti”, zašto je prošle sedmice uputio novi predlog za način plaćanja preostale rate od 13,98 miliona eura, Pejović je kazao da je predložio “novi rok stečajnoj upravi da završi svoje obaveze”, a ne stečajna uprava njemu.
Prvi predlog bio je da se sa prelaznog računa oslobodi sedam miliona KAP-u u stečaju, a sedam Unipromu, kako Pejovićeva kompanija svakog mjeseca ne bi morala da plaća kamatu u iznosu od 110.000 eura.
Drugi predlog bio je da bord povjerilaca odredi rok da stečajna uprava završi svoje obaveze do zadnje potvrde.
“Rekao sam im samo da završe svoje obaveze, jer im u suprotnom pare sigurno neću pustiti”, naveo je Pejović.
Kako povjerioci iz borda nijesu mogli u dva dana da odgovore, Pejović je opozvao oba svoja predloga i sugerisao glavnim povjeriocima da predlože rješenje problema. “Nudio sam im da im isplatim 21 milion eura, ali oni nisu ispoštovali svoje obaveze”, dodao je Pejović.
Bonus video:
