Ministarstvo finansija amandmanom je pokušalo da popravi predlog dopuna zakona o eksproprijaciji tako što bi se po okončanju sudskog postupka vlasniku oduzete imovine isplatio veći iznos novca od onog što mu je država odredila ako sud tako odluči. U slučaju da sud utvrdi niži iznos onda bi vlasnik morao da vrati razliku.
Amandmanom se samo “šminka” raniji Vladin predlog zakona po kojem ona na privatnoj imovini može utvrditi javni interes ako neki njen partner želi da na njoj gradi turističko-stambena naselja. Po istom predlogu slijedi oduzimanje imovine po kratkom postupku uz isplatu naknade koju sama odredi, a sada bivši vlasnik može naknadno tužiti državu za pravičnu naknadu što ne odlaže oduzimanje imovine i prenos na vladinog partnera.
Amandman u koji “Vijesti” imaju uvid nije dobio zeleno svjetlo prošlog utorka na Vladinoj Komisiji za ekonomska pitanja (KEP), dok na jučerašnoj sjednici ta tema nije bila na dnevnom redu. “Vijesti” čekaju odgovor iz resora kojim rukovodi ministar Radoje Žugić o amandmanima na predlog dopuna zakona o eksproprijaciji.
Žugić je krajem aprila taj akt iz Skupštine vratio na doradu jer nije imao potrebnu većinu od 41 poslanika da bi ga zakonodavna vlast usvojila. Odbor za ekonomiju podržao je Vladin predlog, dok se zakonodavni odbor o njemu nije izjasnio jer je Žugić na sjednici saopštio da će predlog vratiti na doradu.
Vlada je predložila dopune kojima bi se mogla oduzimati imovina ako se procijeni da je to državni interes i doprinosi smanjenju javnog duga.
Ministar je ranije obrazložio da im cilj nije da se oduzima imovina kojom bi direktno vraćali javni dug, već da se stvore nove vrijednosti u cilju povećanja bruto-domaći proizvod (BDP), a što znači da se pravovremeno valorizuju resursi koje država ima.
Grupa “Naše ognjište” koja okuplja vlasnike privatne imovine iz 11 crnogorskih opština ne pristaje na ovakva rješenja i traže da se njima dozvoli da na svom zemljištu grade ono što je predviđeno i što bi gradio vladin partner. Uz to, na primorju traže donošenje urbanističkih planova kojima bi se nametnula obaveza vlasnicima parcela da u određenom roku privedu zemljište namjeni, možda i u saradnji sa investitorima.
Premijer Milo Đukanović ih je nazvao reketašima koji investitore ucjenjuju visokim cijenama i time ometaju velike investicije.
U obrazloženju amandmana je navedeno da je u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Kancelarija Evropske unije je ranije upozorila Vladu na moguće kršenje standarda EU u toj oblasti.
Vlada je predložila dopune Zakona o eksproprijaciji na zahtjev Katari Diara koji gradi stambeno-turistički kompleks kod Plavih horizonata, dijelom i na privatnoj imovini koju vlasnici nisu voljni da prodaju. Sličan projekat u toku je za Buljaricu, gdje se Vladi javio arapski investitor. Žugić, koji je predsjednik Tenderske komisje za Buljaricu, kazao je da se dopune zakona o eksproprijaciji ne odnose na Buljaricu. U međuvremenu je pripremljen posebni nacrt zakona o Buljarici kojim planira da oduzme privatnu imovinu u cilju “javnog interesa” na isti način. Porodica premijera Đukanovića ukjučena je u projekat valorizacije Buljarice uz mogući sukob interesa. Pravnim zastupnikom investitora predstavljena je njegova sestra Ana Đukanović, dok premijer predlaže zakone koji omogućavaju i olakšavaju poslove tom investitoru. Firma u vlasništvu njihovog brata Aca Đukanovića angažovana je za izradu prostornog plana koji omogućava takvu namjenu.Vlada namjerava da i za druge aktraktivne lokacije (Ada Bojana, Valdanos, Kra- ljičina plaža, Velika plaža...) donosi slične zakone.
Odmah oduzimanje imovine, pa suđenje za pravičnu naknadu
U obrazloženju amandmana Ministarstvo finansija je navelo da se njime obezbjeđuje pravna i materijalna zaštita i sigurnost ranijeg vlasnika, dok se korisniku eksproprijacije omogućava da se zakonito uknjiži kao vlasnik eksproprisane nepokretnosti u razumnom roku. Navedeno je da se bivšem vlasniku omogućava da primi naknadu koju mu odredi Vlada, dok na sudu može nastaviti postupak za ostvarivanje “pravične naknade”. To znači da vlasnik odmah gubi imovinu, a za pravičnu naknadu se sudi sa državom što je bilo i ranije rješenje.
“Predloženim rješenjem bi se skratio postupak upisa prava svojine na korisnika eksproprijacije, pa bi isti imao mogućnosti da realizuje odluku o javnom interesu i eksproprisanu nepokretnosti koristi za svrhu zbog koje je ekspropijacija izvršena. Raniji vlasnik štiti svoja prava i interese, pa bi se na predloženi način bolje otklonile biznis barijere u toj oblasti”, obrazložilo je Ministarstvo finansija.
Ove biznis barijere su pravo vlasnika da raspolaže svojom imovinom, a prednost se daje vladinom partneru da gradi turističke i stambene objekte umjesto postojećeg vlasnika.
Bonus video:
