Odobren projekat, građevinske i upotrebne dozvole, završen projekat i hipoteka na imovinu vrijedna 197.479 eura nije dovoljna Danilovgrađaninu Draganu Raduloviću da od Investiciono razvojnog fonda dobije dugoročni poljoprivredni kredit od 22.500 eura.
To tvrdi njegov otac Branislav Radulović, koji je „Vijestima” ispričao da im iz IRF-a traže još dva “jaka” žiranta.
“Malo im je sve što smo uradili, pa nam još traže žirante. Hvale ih na sva zvona i pričaju kako oni pomažu i spašavaju poljoprivredu. Vidi se iz priloženog kako rade, jedino unapređuju hotele, daju im milione, a za poljoprivredu ništa”, kazao je on.
Iz Stručne službe IRF-a kazali su da taj Fond upravo podržava razvoj poljoprivrede i individualne poljoprivredne proizvođače, “jer za razliku od banaka, jedini je koji toj ciljnoj i jednoj od najrizičnijh grupa daje kredite”.
“U 2013. godini, IRF je za podršku individualnim poljoprivrednim proizvođačima finansirao projekte u ukupnom iznosu 560.000 eura, dok je u 2014. podržao projekte sa tri miliona eura, što govori da IRF posvećuje posebnu pažnju razvoju primarne poljoprivredne proizvodnje”, kazali su iz tog Fonda.
Pojasnili su i da je procedura odobrenja kredita kraća nego ranije.
Radulović, međutim, tvrdi da njegovi problemi traju duže od godinu, zbog čega ne mogu ni završiti projekat "Izgradnja objekta i kupovina mehanizacije".
“Imamo već 20 malih i velikih krava. Prvo smo aplicirali za kredit od 69.000 eura, tražili su da smanjim na 45.000 eura. Sredili smo sve što su tražili, a zatim potpisali ugovor, i sada traže žirante. Deset puta je vrednija imovina koju zalažemo, a hoće da još zarobimo nekoga na 10 godina”, priča Radulović.
On tvrdi da je tri puta išao u IRF kako bi problem pokušao da riješi sa direktorom Zoranom Vukčevićem, ali da niko nije želio da razgovara sa njim.
“Tri puta sam do Vukčevićevih vrata dolazio, ali sam razgovarao samo sa sekretaricom. Molio sam da me on primi na razgovor, jer se godinu mučim oko toga, ali oni samo kažu ostavite broj telefona, zvaćemo. Niko me nije zvao”, kazao je Radulović.
Poljoprivrednik iz Novog Sela ispričao je da je ogorčen na način na koji IRF “pomaže” poljoprivrednicima.
“Dajem im svu imovinu - kuću, imanje i malo im je. Sa tim novcem trebalo je da sagradimo štalu, jer krave sada držimo na tri mjesta po selu, nemamo ih gdje”, kazao je on.
Odgovarajući na pitanja “Vijesti” zbog čega su, pored hipoteke, potencijalnim korisnicima potrebni žiranti, iz IRF-a su kazali da, kada su u pitanju individualni poljoprivredni proizvođači, imaju velike probleme u smislu obezbjeđenja adekvatnog kolaterala.
“Najčešće u ruralnom području, iz razloga što ne postoje urbanistički planovi, ne postoje ni građevinske dozvole. IRF ima, zapravo, najveći problem samih tih hipoteka je što se ne mogu naplatiti u slučaju da individualni poljoprivredni proizvođač ne može da vraća kredit, bez obzira na njihovu procijenjenju vrijednost. Procijenjenja vrijednost nekretnine je jedna, a tržišna cijena koju je kupac spreman da plati druga. Nijedna kuća ili štala u ruralnom području nije prodata kada je aktivirana hipoteka”, kazali su iz Fonda.
Kredit se daje da projekat uspije
Iz IRF-a pojašnjavaju da je osnovni cilj prilikom odlučivanja o kreditnom zahtjevu usmjeren da se stvore uslovi da projekat uspije, da preduzetnik može uredno da vraća kredit i da servisira ostale obaveze (isplata ličnih dohodaka zaposlenih, plaćanje poreza, doprinosa i drugih dažbina...).
“Moramo da napravimo analizu postojećeg stanja, ukupnog kreditnog zaduženja, projekcije ostvarenja prihoda u narednom periodu, kao i sagledavanje ukupnog kolaterala kao obezbjeđenja. Nije cilj IRF-a da uzme nečiji kolateral, nego da projekat uspije i bude realizovan”, kazali su iz tog Fonda..
Oni ističu da moraju da poštuju “minimalne zakonske okvire kojima su definisane obaveze, odnosno šta se može uzeti kao kolateral za dati kredit. Iz IRF-a tvrde da im se dosta građana javlja sa namjerom da nikada ne vrate kredit, ali i da bi “zatvorili” kredite kod komercijalnih banaka.
“Imajuću u vidu činjenicu da je IRF državni fond, dosta pojedinaca se javlja za kredit sa namjerom da ga ne vrati. IRF sam obezbjeđuje sredstva i posluje na tržišnim principima i mora voditi računa kome daje kredit”, kazali su iz IRF-a.
Bonus video:
