Ministarstvo finansija prilikom dopune zakona o eksproprijaciji posebno je vodilo računa da se ne krši bilo koja međunarodna obaveza, ugovor ili konvencija, odgovoreno je iz ovog resora „Vijestima“ na pitanje da li su u predlaganju dopuna ispunjeni svi elementi na koje je ukazala delegacija Evropske komisije u Crnoj Gori.
„Prilikom izrade predloga zakona ukazujemo da je ministarstvo, prije svega, poštovalo odredbe Ustava Crne Gore iz 2007. godine, a samim tim i međunarodne akte, posebno vodeći računa da se u predlaganju novih rješenja ne krši bilo koja međunarodna obaveza, ugovor ili konvencija“, rekli u resoru kojim rukovodi ministar Radoje Žugić.
Delegacija EU u Crnoj Gori ukazala je Vladi da je prilikom predlaganja dopuna zakona o eksproprijaciji dužna da poštuje međunarodne obaveze, uključujući i one koje proističu iz Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i da uzme u obzir relevantnu sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava. EK smatra da je pravna sigurnost, preduslov za privlačenje investicija.
Dopunama Vlada predlaže da država može upisati pravo svojine nad nekom nepokretnošću čim na snagu stupi odluka kojom je utvrđen javni interes u oblasti od strateškog značaja za ekonomski razvoj ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga.
“Cijenimo da je navedeni predlog zakona u skladu sa pozitivnim zakonodavstvom Crne Gore, o čemu svjedoči saglasnost Sekretarijata za zakonodavstvo koje je Ministarstvo finansija dobilo prije upućivanja predloga radnim tijelima Vlade, dok će u konačnom o zakonitosti predložene odredbe odlučiti zakonodavni odbor Skupštine”, kazali su u Ministarstvu.
U crnogorskom Ustavu stoji da niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu, dok u predloženim izmjenama nema termina "pravično".
Vlada sama odlučuje šta je javni interes pa on može biti i izgradnja turističkih i stambenih kompleksa, kao i realizacija projekta u cilju vraćanja javnog duga.
“Vijestima" je u Vladi ranije potvrđeno da su izmjene zakona uslijedile na zahtjev Katar diara, o čemu je i vođen razgovor između Žugića i ministra finansija Katara Ali Shareef Al Emadi. Al Emadi je uputio pismo zahvalnosti Žugiću u posredovanju na rješenju spora kako ne bi odustali od tog projekta.
Katari Diar gradi turističko-stambeni kompleks na lokaciji kod plaže Plavi horizonti, koja dijelom obuhvata i privatnu imovinu koju vlasnici sada ne žele da prodaju.
Da li će u Skupštini odlučiti SDP?
Opozicija je protiv Vladinog predloga jer smatraju da nije ustavan. Manja članica vladajuće koalicije, SDP , nije se zvanično o njemu izjasnila.
"Vijesti" saznaju da se SDP protivi tom rješenju. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović ranije je rekao da predlog dira u Ustavom zagarantovano pravo građana na privatnu svojinu i da država treba da bude oprezna po tom pitanju.
Bonus video: