Vlada ispituje finansijsko tržište i najkasnije će do početka otplate glavnice kredita uzetog za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljari, naći najpovoljniji mehanizam za zaštitu od kursnog rizika, saopštio je ministar finansija, Radoje Žugić.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Pozitivne Crne Gore, Gorana Tuponje, kazao da je rizično procjenjivati kako će valutne promjena uticati na kretanje duga, imajući u vidu da predstoji period od četiri do pet godina za povlačenje kredita od kineske Exim banke.
"Imajući u vidu trenutno stanje na međunarodnom tržištu valuta, odnos eura i dolara i njihova moguća kretanja u budućnosti, koja će biti uslovljena ekonomskim kretanjima u svijetu, sa aspekta uticaja na javni dug, rizično je davati procjene uticaja valutnih promjena na kretanje duga", rekao je Žugić.
On je dodao da je valutni rizik eliminisan za period izgradnje autoputa kroz određivanje fiksnog kursa euro/dolar, koji je definisan u ugovoru o projektovanju i izgradnji.
Žugić je podsjetio da su taj ugovor krajem februara prošle godine potpisali predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, čime je spriječeno da valutne promjene utiču na cijenu izgradnje dionice autoputa od Smokovca do Mateševa.
On je naveo da Ministarstvo, u pogledu obračuna, polazi od obračunskog modela, odnosno keš principa, prema kojem se povećanje duga registruje po osnovu povučenih sredstava.
"Imajući u vidu da sredstva kredita, iz aranžmana sa kineskom Exim bankom, još nijesu povučena, po tom osnovu još nije došlo do povećanja duga", saopštio je Žugić.
Tuponja je pitao Žugića koliko se povećalo zaduženje Crne Gore u eurima kroz kredit koji je od kineske Exim banke uzet u dolarima za gradnju autoputa, promijenjenim odnosom američke i evropske valute od potpisivanja ugovora.
"Na koji način namjeravate da zaštitite državu od neželjenog povećanja duga koji nastaje rastom dolara u odnosu na euro?", pitao je Tuponja.
On je podsjetio da je Ministarstvo finansija uzelo kredit od 943,99 miliona dolara, odnosno 741,6 miliona eura, ali da je u međuvremenu promijenjen valutni odnos, koji je postao značajno nepovoljniji po euro, sa tendencijom daljeg jačanje američke valute.
Tuponja je saopštio da dug prema Exim banci sada iznosi 862,17 miliona eura i da je, usljed rasta dolara u odnosu na euro, porastao 120 miliona eura.
"Pristali ste na zaduživanje u drugoj valuti zbog grejs perioda i povoljnije kamatne stope. Ne znate u šta ste se upustili, ili u šta ste upustili čitavu državu", kazao je Tuponja i dodao da je Ministarstvo dužno da nađe rješenje za nastalu situaciju.
Žugić je rekao da je nesporno došlo do pada eura i da postoje određene negativne kursne razlike, ali ne smatra da će monetarna politika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dugoročno biti jačanje dolara i time smanjivanje njene konkurentske moći.
"Razgovarao sam sa svim bankarima kako bi se našao model za minimiziranje rizika kursnih razlika, ali niko nije mogao da odgovori kakva se kretanja očekuju na dugoročnoj osnovi. Ipak, očekujem da globalna ekonomska politika nametne potrebu konkurentnije privrede koja je dominantna u svijetu, a to je američka", naveo je Žugić.
On je dodao da Ministarstvo, nakon što upozna Vladu sa razmišljanjima u tom resoru, namjerava da se obrati ekspertima evropskih centralnih banaka, kao što je njemačka Bundesbank, kako bi dobili očekivane projekcije kretanja eura u odnosu na dolar i druge valute.
"Uradićemo analizu i obavijestiti javnost. Ukoliko objektivno budemo procjenjivali, smanjićemo valutni rizik", saopštio je Žugić.
On očekuje da će gradnjom prioritetne dionice autoputa biti promijenjen oblik kapitala iz obrtnog u stalni, koji ne može imati devalvaciju u mjeri u kojoj može valuta kojom se finansira.
"Nemam preveliku zebnju da ćemo kao država izgubiti generalno zbog potencijalnog pada eura u narednom periodu, ali vjerujem da ćemo dobiti stalni kapital, koji ima stalnu vrijednost", rekao je Žugić.
Tuponja je kazao da je Vlada sklopila ugovor sa valutnim rizikom i da su crnogorski građani sada samo nijemi posmatrači eventualnog daljeg rasta duga.
"Možemo samo da se nadamo da će nam globalna kretanja ići na ruku, ali javnost treba da zna da Vlada nema plan B za ovaj kredit", naveo je Tuponja.
On je dodao da će Vlada, ukoliko ne bude mogla da vrati kredit uzet od Exim banke, podići novi i hvaliti se da je obezbijedila povoljniju kamatnu stopu.
Žugić je saopštio da se tu radi o promjeni oblika kapitala i da su njegova direktna i subjektivna odgovornost uslovi kredita, koji podrazumijevaju kamatu od dva odsto, grejs period od šest godina i 20 godina period povrata.
On očekuje da će Crna Gora imati dobar dio povrata od naplate putarine ili koncesija.
Bonus video:
