Primjena poreza na dobitke od igara na sreću u obliku koji je usvojen u Crnoj Gori dovela bi do gašenja legalnih priređivača, prelaska igrača na sivo tržište i on line klađenja, što bi uticalo i na manje budžetske prihode, jedan je od zaključka jučerašnje Međunarodne stručne konferencije o igrama na sreću koju je organizovalo udruženje Montenegro bet.
Oni predlažu rješenje iz, kako su naveli, većine evropskih zemalja, da igrači porez na dobitke prijavljuju preko godišnje prijave, a da država to može kontrolisati preko on line nadzora priređivača. Porez nije počeo da se primjenjuje u Crnoj Gori zbog kašnjenja podzakonskih akata, a država to za sada toleriše.
Učesnici konferencije su naveli da je u državama koje su uvele sličan porez kao Crna Gora došlo do drastičnog pada prometa i budžetskih prihoda, zbog čega su ta rješenja vrlo brzo mijenjana.
Najsvježiji primjer je Hrvatska koja je sličan porez na sve dobitke uvela isto kao i Crna Gora 1. januara ove godine. Predsjednik Udruge sportskih kladioničara iz ove države Matej Miloš je naveo da je u januaru promet kod priređivača smanjen za 19,7 odsto i da je pad nastavljen i u februaru, zbog čega država gubi prihode. On je kazao da igrači nijesu željeli da dio svog dobitka daju državi zbog čega su se okrenuli on line klađenju ili sivom tržištu.
“Država je shvatila da je pogriješila i sada pokušava da ograniči inostrane sajtove za klađenje, ali je vjerovatno da će mjenjati zakon”, rekao je Miloš.
Učesnici iz Srbije i Ruminije naveli su da je slično rješenje bilo i kod njih pa je promijenjeno i da postoje iznosi do kojih se dobitak ne oporezuje. U Srbiji je to 11.000 dinara, odnosno oko 90 eura.
Direktorica u Ministarstvu finansija za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta Bojana Bošković kazala je da će nacrt novog zakona o igrama na sreću biti završen za mjesec ili dva i da će ga tada predstaviti priređivačima kako bi zajedno došli do najboljeg rješenja.
O uređenju oblasti igara na sreću u državama EU govorili su eksperti, autori zakona i predstavnici udruženja priređivača iz Velike Britanije, Belgije, Grčke, Malte, Rumunije i Hrvatske. Predstavnici državnih institucija kazali su da im je konferencija bila korisna i da bi voljeli da čuju njihova mišljenja kada pripreme novi zakon.
Dio izlaganja odnosio se i na pokušaj Crne Gore da uvede PDV na igre na sreću, a pomoćnik ministra Novo Radović kazao je da je Skupština nedavno izmjenom zakona to ukinula.
Kada bi sve uredili, država bi dobijala pola rate za autoput
Jedan od zaključaka je i da bi Crna Gora boljim zakonskim uređenjem ove oblasti, kvalitetnim nadzorom i vezivanjem sa turizmom mogla ostvariti mnogo veće prihode od sadašnjih osam miliona. To je priznao i direktor Uprave za igre na sreću Marko Ćulafić koji je kazao da je postojeći zakon iz 2004. vrijeme pregazilo. On je naveo da pripremaju uvođenje on lajn nadzora nad priređivačima, ali ne i kada će to biti završeno.
Kao primjer države u kojoj je uređena ova oblast, a koja je slična Crnoj Gori, navedena je Malta. U njoj igre na sreću čine 10 odsto BDP-a, a u Crnoj Gori manje od jedan odsto. Jedan od učenika kazao je “Vijestima” da je Crna Gora zbog neuređene ove oblasti izgubila stotine miliona u protekloj deceniji.
“Kada bi sve uredili i povezali za turizmom državni prihod bio bi i pola rate za autoput”, kazao je sagovornik “Vijesti”. Rata za autoput iznosiće oko 70 miliona eura.
Bonus video:
