Indikatori napretka u regionu zapadnog Balkana postoje, ali je neophodno da sve zemlje urade još mnogo toga kako bi se izašlo iz druge recesije, poručila je profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Gordana Đurović.
"Prioritet regiona ostaje borba protiv ekonomske krize, prvenstveno kroz fiskalnu konsolidaciju, podsticanje unaprijeđenja investicionog ambijenta, reginalna saradnja, smanjivanje biznis barijera i evropske integracije", kazala je Đurović na sastanku predstavnika Vlade i Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) na kojem je razmatran ostvareni napredak u realizaciji strategije Jugoistočna Evropa (JIE) 2020.
Ona je navela da su članice EU obećale snažniju podršku zemljama regiona, koja uključuje više kredita i investicionih linija, što bi trebalo da osnaži njihov evropski put, podstakne dobro upravljanje i ekonomski prospetritet.
Đurović je saopštila da je situacija u regionu ispod ambicija za prošlu godinu, kao i da realna stopa rasta od 0,2 odsto govori o težini ekonomske situacije u kojoj se zemlje regiona nalaze. To se, kako je dodala, ogleda u odlaganju investicija i smanjenom obimu potrošnje.
Generalni direktor u Ministarstvu ekonomije, Goran Šćepanović, smatra da je ključni izazov za Crnu Goru povećanje privrednog rasta, odnosno eliminisanje prepreka koje spriječavaju zemlju da razvije potencijale
Izazovi su, prema riječima Đurović, prisutni i u ovoj godini i oni prate projekciju rasta fiskalnog deficita, trend jačanja javnog duga, rast nezaposlenosti i deficita tekućeg računa.
Ona smatra i da je ekonomska kriza dala impuls regionalnoj saradnji, jer se region najviše konsolidovao po pitanju ekonomskih politika, dok će ključna stepenica biti da se s najvišeg političkog nivoa krene prema konkretnim investicijama.
Đurović je podsjetila da je Evropa 2010. godine pripremila razvojnu strategiju za narednu deceniju, baziranu na tri ključna stuba, dok je regionu trebalo skoro tri godine da na sličan način odgovori na taj dokument.
"Dokument je rezultirao strategijom za JIE, kao odgovorom regiona na izazove razvoja u uslovima krize, poslije drugog ekonomskog dna, sa ciljem da se otvori blizu milion novih radnih mjesta", navela je Đurović.
Generalni direktor u Ministarstvu ekonomije, Goran Šćepanović, smatra da je ključni izazov za Crnu Goru povećanje privrednog rasta, odnosno eliminisanje prepreka koje spriječavaju zemlju da razvije potencijale.
Koncept ekonomske politike Crne Gore je, prema njegovim riječima, postizanje fiskalne stabilnosti i održivosti uz paket strukturnih reformi, kojima će se direktno uticati na povećanje konkurentnosti.
Šćepanović je najavio da će, osim autoputa Bar-Boljare, ove i naredne godine ekspanziju doživjeti većina započetih razvojnih projekata, među kojima su turistički kompleksi u Kumboru, na Luštici i Plavim horizontima, podmorski kabl sa Italijom, marina u Porto Montenegru, hoteli u Petrovcu i Igalu, kao i gradnja turističke infrastrukture, koja bi trebalo da podstakne razvoj planinskog turizma.
Tu su, kako je dodao, i gradnja drugog bloka termoelektrane i realizacija turističkog projekta Kraljičina plaža.
"Fokus ekonomske politike u ovoj godini, u srednjem roku, biće otklanjanje barijera ekonomskom rastu i razvoju i posljedično povećanje konkurentnosti privrede. Cilj je otvaranje novih radnih mjesta i povećanje standarda građana", kazao je Šćepanović na sastanku koji su organizovali RCC, Ministarstvo ekonomije i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
On je naveo da je Crna Gora trenutno u dobroj poziciji, kao i da je djelimično zadovoljan ostvarenim rezultatima u realizaciji Strategije.
"I jesmo i nijesmo zadovoljni. Imamo veliki broj strategija, planova i obaveza koje u proscesu pristupanja treba da realizujemo. Smatram da smo u ovom trenutku u dobroj poziciji", poručio je Šćepanović.
On smatra i da je za region veoma važno infrastrukturno povezivanje, jer bez toga teško može doći do ekonomskog.
Zamjenik generalnog sekretara RCC, Gazmend Turdiu, naveo je da su problemi zemalja regiona slični, zbog čega je neophodan zajednički rad.
"Prostora za regionalnu saradnju ima dosta", poručio je Turdiu.
On je dodao da su reforme ekonomskog upravljanja prepoznate kao prioritet u EU, kao i da je neophodno pratiti budžetske politike.
Turdiu je saopštio da je krajem prošle godine sprovedena anketa među 14 hiljada građana i 1,4 hiljade preduzeća u zemljama zapadnog Balkana, čiji preliminarni rezultati šalju jasnu poruku da je neophodno više raditi.
On je kazao da su građani Crne Gore, prema preliminarnim rezultatima ankete, saopštili da su njihovi najizraženiji problemi nezaposlenost i ekonomska situacija, slično kao i u ostalim ekonomijama regiona.
Kada je u pitanju buduće članstvo zemalja regiona u EU, 40 odsto ispitanika smatra da će to donijeti dobro, 37 odsto nema mišljenje, dok 20 vjeruje da će to biti loše.
"Slika koju daje anketa je mračna, ali je RCC na pravom putu, jer se bavi najvažnijim stvarima, a to su otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski napredak u kontekstu pridruživanja EU", saopštio je Turdiu.
On je podsjetio da su ciljevi strategije definisani 2011. godine, od kada se mnogo toga promijenilo, zbog čega je neophodno njihovo revidiranje i usklađivanje sa postojećim okolnostima.
Portparol RCC, Nenad Šebek, kazao je da je život na rubu siromaštva, nedostatak radnih mjesta i manjak perspektive za mlade ono što karakteriše čitavu regiju, kao i da bi regionalna saradnja mogla biti pravi zamajac koji bi ubrzao put iz bijede i beznađa.
Bonus video:
