Savez sindikata Crne Gore (SSCG) zatražio je da se preispita postupak uvođenja i okončanja stečaja kod određenih preduzeća i da se raskidaju štetni ugovori.
Iz te sindikalne centrale su saopštili da zaposleni u većini slučajeva ostaju bez posla danom otvaranja stečajnog postupka, bez obzira da li je u pitanju stečaj kroz reorganizaciju ili rasprodaju imovine.
"S obzirom na to da intervencija države u radno-pravne odnose može biti samo u opravdanim slučajevima i uz poštovanje principa radnog prava 'princip povoljnosti za radnike' neadekvatan je sistem prestanka radnog odnosa po sili zakona, jer se na štetu zaposlenih, umjesto poštovanja navedenog principa narušava autonomija i volja ugovornih strana radnog odnosa, koji je dobrovoljan, dvostran i autonoman", navodi se u saopštenju.
Predstavnici SSCG su kazali da su prilikom donošenja Zakona o stečaju, davali predloge i sugestije za drugačije regulisanje određenih pitanja, posebno onih koja se odnose na radno-pravni status zaposlenih kod dužnika.
"Te primjedbe nijesu usvojene, one su aktuelne i danas, pogotovo što ih je praksa potvrdila", rekli su iz te radničke asocijacije.
Primjedbe SSCG, kako su podsjetili, odnosili su se i na dužinu trajanja stečajnih postupaka.
"Vrijeme je da se prekine sa tom praksom kao i sa zaključivanjem kupoprodajnih ugovora na način da se imovina stečajnih dužnika prodaje po veoma niskim cijenama sve na štetu, prije svega, zaposlenih", tvrde u SSCG.
Tekstom Nacrta izmjena i dopuna Zakona o stečaju, koji se odnosi na privilegovana potraživanja zaposlenih, razvrstana kroz isplatne redove, se predviđa povećanje iznosa koji se odnosi na prvi isplatni red.
"Smatramo da se time ne ostvaruje potpuna zaštita interesa zaposlenih ili bivših zaposlenih, te bi u tom smislu sva potraživanja po osnovu prava iz rada i po osnovu rada trebalo da budu razvrstana u prvi isplatni red", smatraju u SSCG.
Iako je sadašnjim zakonskim rješenjima predviđen prethodni postupak radi utvrđivanja razloga za pokretanje stečajnog postupka, dalje odredbe koje predviđaju izuzetke od vođenja, kako su ocijenili, ne daju sigurnost da će se on ipak sprovesti.
"SSCG posmatra ovaj prethodni postupak ne samo kao postupak utvrđivanja postojanja formalnih uslova za prihvatanje predloga o otvaranju stečaja, već i kao obavezu da sud i objektivno dođe do zaključka o pravim razlozima stečaja", dodaje se u saopštenju.
Praksa je, kako su naveli, pokazala da postoje slučajevi "prouzrokovanja lažnog stečaja" kojima se narušavaju ekonomski interesi i zaposlenih i povjerilaca.
"Aktuelnim Zakonom, kao i Nacrtom nije propisano da predstavnik zaposlenih bude član Odbora povjerilaca. Prema mišljenju SSCG, to rješenje bi bilo racionalno iz razloga što je dosadašnja praksa pokazala da su zaposleni bez pravog uvida u sam postupak reorganizacije ili rasprodaje imovine", kazali su iz SSCG.
U SSCG smatraju da bi poželjno bilo da Zakon sadrži "socijalni plan za ublažavanje negativnih posledica prestanka radnog odnosa", koji bi sadržavao broj radnika koji bi se angažovao nakon eventualne reorganizacije, kriterijume na osnovu kojih će se birati, s tim da u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom obezbijedi jedno od prava po osnovu prestanka radnog odnosa.
U SSCG smatraju da je posebno interesantno uređenje pitanja statusa i ovlašćenja stečajnog upravnika.
"Novim odredbama se značajno uvećavaju ovlašćenja stečajnih upravnika, pa će ubuduće oni samostalno odlučivati o uzimanju kredita ili nabavci opreme veće vrijednosti", saopštili su iz SSCG.
U toj radničkoj organizaciji smatraju da su data velika ovlašćenja stečajnom upravniku, tako da predložena zakonska rješenja mogu, kako su naveli, "stimulativno" djelovati na moguće zloupotrebe ovlašćenja. SSCG ima i primjedbe kojima se uređuje pitanje o prodaji stečajne imovine.
Sada se, kako su objasnili, stečajnom upravniku daje mogućnost da prvo pokuša prodaju imovine po procijenjenoj vrijednosti, a zatim u svakom narednom krugu može za petinu da snizi cijenu, dok na kraju imovinu može prodati po principu "najviše ponuđene cijene".
"Na taj način se stečajnim upravnicima i formalno daju odriješene ruke da poklanjaju stečajnu imovinu, što je naročito nepovoljno kod firmi veće vrijednosti. Nedopustivo je da na odluku stečajnog sudije o prodaji stečajne imovine nije dozvoljeno pravo žalbe", ocijenili su iz SSCG.
Prema važećem Zakonu, stečajni sudija donosi rješenje kojim se konstatuje da je prodaja izvršena, na koje se može izjaviti žalba.
"Prema novoj zamisli, on će ubuduće donositi zaključak na koji nije dozvoljeno to pravo, što je nesporno suprotno pravnom poretku", zaključili su iz SSCG.
Bonus video:
