Ministar finansija Radoje Žugić najvjerovatnije će se, ukoliko napusti ministarsku funkciju, vratiti na mjesto guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG), saznaju “Vijesti” iz više izvora. Ko bi ga eventualno naslijedio u Vladi Mila Đukanovića još nije izvjesno.
Za mjesto ministra finansija figuriraju tri potencijalna kandidata, među kojima je najozbiljniji predsjednik Senata Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović. Pominje se i odlazeća ambasadorka Crne Gore u Parizu Irena Radović, koja je ranije htjela u CBCG, i još jedan predstavnik izvršne vlasti.
“Vijesti” juče nijesu mogle da dobiju odgovor od Žugića i Dabovića o njihovim eventualnim novim funkcijama.
Žugić je do kraja prošle godine kolegama iz Vlade govorio da se neće povući do kraja mandata sedme Đukanovićeve vlade (decembar 2016). Sada se spekuliše da se, ipak, povlači iz zdravstvenih razloga, o čemu se on zvanično nije izjasnio.
Promjene u ključnim državnim finansijskim insituacijama gdje bi samo došlo do rotacija na čelnim pozicijama, prema sadašnjim planovima aktuelne vlasti, neće se desiti prije ljeta. To je period kada guverner Milojica Dakić stiče uslov za penzionisanje, iako prema zakonskoj proceduri ima mogućnost da na tu poziciju ostane do isteka mandata Savjetu CBCG naredne godine.
Žugić je krajem 2010. imenovan za guvernera CBCG i tu funkciju je obavljao dvije godine. Po dolasku u Ministarstvo finansija on je morao da, kako je ukazivala opozicija, popravlja ono što je tamo zatekao- veliki budžetski deficit i neracionalnu javnu potrošnju. Nakon pola godine povećao je PDV sa 17 na 19 odsto, uz krizne poreze, pojačao je naplatu budžetskih prihoda i suzbijanje sive ekonomije. Ali, to što se slilo u državnu kasu potrošeno je za raniji kredit (103 miliona eura bez kamata) koje je država vratila umjesto ruskih partnera u Kombinatu aluminijuma.
Ministar je uveo početkom 2013. i krizni porez na plate na osnovu kojeg su sve zarade do prosječne državne (487 eura) oporezovane sa devet odsto, a ostatak iznad tog iznos sa 15 odsto. Od ove godine taj porez je smanjen na 13 odsto. Pripremio je i predlog zakona o zaradama u javnom sektoru kojim će se izjednačiti zarade zaposlenih u javnom sektoru. Smatra da će se na taj način “stati na put neracionalnoj potrošnji i da će se odvojiti rad od nerada”. Krajem prošle godine predložio je da se neuplaćivanje poreza i doprinosa tretira kao krivično djelo i da u državnim preduzećima koja negativno posluju zaposleni, uključujući i menadžment, primaju minimalnu zaradu.
Ako Dabović ode, jedna od opcija da Senat ima 3 umjesto 5 članova
“Vijesti” saznaju da bi eventualnim odlaskom Dabovića iz DRI jedna od opcija za rješenje ključnih kadrovskih pozicija u Senatu mogla biti izmjena Zakona o vrhovnoj revizorskoj instituciji da bi Senat imao tri umjesto pet članova, kako je zakonom predviđeno.
Kada je osnovana DRI 2004. godine Senat je imao tri člana. Tako je bilo do 2007, kada je promijenjen zakon, da bi u DRI došao Miroslav Ivanišević, koji je sa funkcije predsjednika Senata u aprilu 2014. podnio ostavku zbog kompromitujućeg snimka (sada je savjetnik u DRI), a zamijenio ga je Milan Dabović.
Senat DRI nikada nije funkcionisao sa pet članova. Jedno mjesto je upražnjeno skoro pet godina od kada je iz Senata otišao Dušan Mrdović. On je završio mandat amabasadora u Makedoniji. U Skupštini su propala tri konkursa za izbor petog člana Senata jer vladajuća DPS -SDP koalicija nije mogla da se usaglasi o kandidatu.
U DRI je upražnjeno mjesto načelnika Sektora 3, koji se bavi revizijom državnih fondova.
Osim Dabovića, u Senatu DRI su Dragiša Pešić, Branislav Rradulović i Nikola Kovačević.
Bonus video:
