Predlog da se vremenski ograniči zastarjelost novčanih potraživanja zaposlenih nema podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja i Unije slobodnih sindikata (USS). U ta potraživanja spadaju plate i ostale naknade predviđene Zakonom o radu i ugovorima o radu. Sadašnjim zakonom iz 2008. je predviđeno da ona ne zastarijevaju pa radnici mogu sva potraživanja od tada da traže sudskom tužbom ako im nisu isplaćena.
“Vremensko ograničavanje potraživanja zarada dovelo bi do kršenja Ustava kojim je zagarantovano pravo na zaradu”, kazali su „Vijestima“ u Ministarstvu rada kojim rukovodi ministar Predrag Bošković. Predsjednik Privredne komore (PKCG) Velimir Mijušković krajem prošle godine na sastanku sa privrednicima i premijerom Milom Đukanovićem saopštio je stav da pitanje zastarjelosti novčanih potraživanja zaposlenih treba vremenski ograničiti.
“Nijesu rijetka potraživanja radnika iz preduzeća koja su prestala sa radom prije 15 i više godina”, istakao je tada Mijušković.
Stav Privredne komore dijele i u Uniji poslodavaca (UPCG) kojoj sporno to rješenje u Zakonu o radu.
“Polazeći od premise da je radni odnos ugovorni odnos zaključak je da ne bi trebalo da postoji opravdani razlog drugačijeg tretmana potraživanja iz radnog odnosa od ostalih potraživanja za koja postoje zakonom regulisani rokovi zastarjelosti”, rekli su “Vijestima” u UPCG.
Navode da su u zemljama regiona ta potraživanja vremenski ograničena na rok od tri (Srbija) i pet godina (Hrvatska).
“Mišljenja smo da se tim ni na jedan način ne bi uskratila prava zaposlenih. Vjerujemo da bi zaposleni budući da su upoznati sa svojim pravima i svjesni činjenice mogućnosti ulaska u zonu zastarjelosti pravovremeno reagovali za zaštitu svojih prava i na vrijeme pokrenuli postupak naplate. Uz to, prema važećim propisima zaposleni imaju pravo pokretanja postupka naplate potraživanja u skladu sa drugim propisima koja im garantuju zaštitu tog prava”, ocijenili su u UPCG.
U USS naglašavaju da je po prvi put zakonski to pitanje uređeno 2008. godine i da ta činjenica govori da je predlagač zakona (Vlada) i Skupština uočili da se radi o specifičnom potraživanju koje je trebalo na poseban način zaštititi.
“Zato smatramo da ne treba mijenjati postojeće rješenje i ponovo uvoditi vremensku zastarjelost tog potraživanja”, istakli su u USS čiji je generalni sekretar Srđa Keković.
U Ministarstvu objašnjavaju da ugovor o radu ne predstavlja ugovorni odnos u smislu obligacija, već se radi o statusnom radno-pravnom odnosu iz kojeg zaposleni ima prava koja su predviđena Zakonom o radu, opštim, granskim i kolektivnim ugovorom kod poslodavaca, ugovorom o radu i međunarodnim propisima.
„Prihvatanje predloga da novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada zastarijevaju prouzrokovalo bi zloupotrebu tog instituta. To bi dovelo da poslodavac izbjegava da isplaćuje zarade i ostala novčana potraživanja na koja zaposleni ima pravo“, objasnili su u Ministarstvu.
Uvođenje vremenskog ograničenja za novčana potraživanja radnika je jedna od sedam ključnih stavki u daljoj reformi radnog zakonodavstva iz Memoranduma o razumijevanju kojeg su potpisali UPCG, PKCG, Američka privredna komora u Crnoj Gori, Savjet stranih investitora i Montenegro biznis alijansa.
Potraživanja iz rada ne mogu da zastare jer su ugovorena
Iz Ministarstva rada su objasnili da je zakonom definisano da ta potraživanja ne zastarijevaju imajući u vidu karakter tržišne privrede i činjenicu da je radni odnos u zakonodavstvu transformisan u ugovorni odnos.
„Ugovorom o radu utvrđuje se vrijeme isplate zarade i drugih primanja, tako da poslodavac nema ovlašćenja da uskraćuje ugovorena prava iz radnog odnosa zaposlenog“, naglasili su u Ministarstvu. Podsjetili su da se zarada isplaćuje u rokovima i na način utvrđen Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu (najmanje jednom mjesečno) i da je poslodavac obavezan zaposlenom uručiti obračun zarade.
Ima mnogo radnika kojima se duguje, ali ih niko ne broji
U USS su kazali da nijesu radili istraživanje o tome koliko poslodavci duguju radnicima, koliko je tih radnika i o kojim preduzećima je riječ.
„Nemamo egzaktne podatke o kvantumu potraživanja po osnovu zaostalih neisplaćenih zarada zaposlenima. Ali, poznata je činjenica da imamo jedan broj firmi koji više mjeseci ne isplaćuju zarade zaposlenima ili čak više godina ne uplaćuju doprinose za obavezno socijalno osiguranje svojim zaposlenima. Tu možemo da svrstamo i državne i opštinske organe, firme iz metalsko-rudarskog kompleksa, trgovine...” kazali su u USSCG.
Iz Unije poslodavaca nijesu precizirali da li imaju podatke o tim dugovanjima.
Bonus video:
