Bivša viceguvernerka Centralne banke Irena Radović imala je više privilegija u odnosu na druga dva viceguvernera, dobijala je sva potrebna dokumenta na koja je imala pravo prema svojoj nadležnosti, bile je neprofesionalna i zlonamjerna i bavila se spletkarenjem. Nisam tražio selektivnu kontrolu banaka, sve sam radio prema zakonu, nisam se krio iza drugih ljudi, nisam učestvovao u širenju tračeva o njoj, kazao je između ostalog viceguverner dr Radoje Žugić u iskazu na tužbu bivše saradnice Irene Radović za mobing i diskriminaciju.
Današnje ročište tajalo je sedam sati. Suđenje će biti nastavljeno saslušanjem svjedoka 22. februara kada će izjave dati viceguverneri Nikola Fabris i Miodrag Radonjić i 1. marta kada se saslušati direktor CBCG Radojica Lubirić i bivši direktor sektora za kontrolu banka Darko Bulatović.
Sudski vještak Jovan Varajić treba da utvrdi zarade i druge naknade svih viceguvernera, kao i koliko je koštalo čije školovanje i rekonstrukcija kabineta.
Žugić: Predložio sam je za viceguvernerku iako nije imala iskustva
Žugić je kazao da je Irenu Radović prvo angažovao kao svoju ličnu savjetnicu, a da je kasnije zbog bogatih akademskih referenci predložio za viceguvernerku za kontrolu bankarskog sektora iako, kako je sam rekao, nije imala praktično iskustvo u bankarstvu. Na pitanje zastupnika Irene Radović, za koje poslove je bila zadužena kao savjetnica Žugić je priznao da je to između ostalih bilo i za kontrolu banaka.
"Kratko je bila savjetnica, par mjeseci, prije nego što sam je predložio za unaprijeđenje vjerujući u njene akademske reference. Međutim, znate, često se pokaže da se neko i pored akademskih referenci ne snalazi u praksi", kazao je Žugić.
Radovićevu je na predlog Žugića za viceguvernerku izabrala Skupština Crne Gore u martu 2017.
Guverner je kazao da su na početku lijepo sarađivali, da joj je ispunjavao sve opravdane i manje opravdane zahtjeve, kao i da je bila privilegovana u odnosu na ostale viceguvernere jer je imala više putovanja i plaćenih obuka nego druga dva viceguvernera.
Naljutio se kada je tražila diplome rukovodstvu CBCG
Problemi u saradnji kako je naveo počeli su kada je MANS tražio kopije diploma za rukovodstvo CBCG i kada je zatim Radovićeva to isto tražila kao građanka od Savjeta CBCG. Žugić je naveo da nije imao ništa protiv da se daju na uvid javnosti ali samo na zakonom propisan način i onima kojima je to nadležnost.
Žugić je kazao da su se problemi nastavili zbog kontrole jedne banke u stranom vlasništvu. Ranije je Žugić u Skupštini kazao da je u pitanju Adiko banka. Viceguverner je kazao da nije tražio selektivnu kontrolu te banke, a još manje da se direktoru banke "nađe nešto" kako bi ga smjenio, kako je tvrdila Radovićeva. On je kazao da je imao saznanja, i to ne od svog sestrića Nikole Boškovića koji radi u Adiko banci, već od oštećenih klijenata da je u toj banci bilo više od 120 falsifikovanih ugovora pa je tražio da se to provjeri. "Radović mi je odgovorila da se čula sa direktorom te banke i da joj je on kazao da je sve u skladu sa zakonom. To je neprofesionalan odnos. Kontrolor ne smije da kontaktira predmet kontrole na takav način. Ja nikada sebi nisam dozvolio lični odnos sa bilo kojim bankarem", kazao je Žugić.
Na pitanje sudije on je odgovorio da je nakon njegove prijave utvrđeno da je bilo krivotvorenja ugovora. Sudija je pitao i da li je tačno da je tužiteljka bila uskraćena za podatke o pranju novca, Žugić je kazao da je nemoguće da podatke ima guverner a da ih nema viceguverner. On je negirao da Radovićeva nije pozivana na sastanke sa predstavnicima banaka.
Dao joj dva dodatna mjesta da bi imala veću platu
Žugić je kazao i da je Radovićeva tražila da ima iste plate kao druga dva viceguvernera iako oni imaju veći staž, ali da su napravili kompromis tako što je predložio i Investicioni komitet i Savjet za finansijsku stabilnost kako bi dobijala naknade za ta dva mjesta.
Novi problemi u kominakciju nastali su krajem oktobra kada je, kako je kazao, utvrdio da je njen tim predložio odluke o primjeni međunarodnih standarda - MSFI9 bez analize rizika za pojedinačne banke i bankarski sistem. Žugić navodi da su te odluke mogla imati negativne posljedice da nijesu vraćene na doradu i da je to bilo veoma neprofesionalno.
Na pitanje zašto tada nijesu kažnjeni njeni saradnici i ona makar disciplinski, Žugić je naveo da su druga dva člana među najboljim radnicima CBCG, da ne voli da kažnjava za prve greške kao i da je imao dilemu da li može da pokrene disciplinski postupak protiv Irene Radović s obzirom da je imenovala Skupština.
Kako je naveo problemi u komunikaciji su nastavljeni sve do decembra, kada je koristeći zakonske mogućnosti njoj oduzeo sektor kontrole banaka i dao ga sebi, a Radovićevoj dao novoformirani sektor za kontrolu finansijskih usluga. Novi sporni datum bio je 27. decembar kada je, kako je naveo viceguvernerka od njega imperativno tražila uslove u vezi njene nadležnosti, plate, kabineta i zaposlenih koje preuzima.
"Sa njom sam razgovarao u prisustvu viceguvernera Radonjića. Tada sam doživio neprijatnosti kakve nisam u životu. Radonjić je od nje pretrpio najteže moguće vulgarnosti i uvrede. Sve se to čulo i u hodnicima. Bilo je najblaže rečeno veoma neprijatno", kazao je Žugić.
On je naveo da je i pored toga u kabinetu izvršnog direktora prihvatio njeno izvinjenje i ruku, ali da Radonjić to nije prihvatio. Posljednjeg dana te godine je potpisala ugovor za nove nadležnosti.
Skratio joj rok, pa je kaznio zbog kašnjenja
Žugić je kazao da je njen novi sektor trebao do 9. marta 2017. da završi podkazakonske akte za zakon o lizingu ali da je to uradio 13. marta, i da je to bila nova neprofesionalnost. Radovićeva je kazala da je ovaj rok skraćen sa 31. na 9. mart kao i da njen sektor nije imao dovoljan broj radnika, sa čim se Žugić nije složio. Zbog toga je i ovaj sektor oduzet viceguvernerki 12. marta.
Radovićeva je pitala kada je od nje dobio tužbu za mobing i da li ju je pokazao njegovoj šefici kabineta, što je nezakonito kada je u pitanju mobing, kao i da li zna da nakon tužbe za mobing ne smije protiv tog zaposlenog preduzimati bila kakve mjere pa i ukidanje nadležnosti. Žugić je kazao da je od nje pismo u kome navodi mobing dobio 7. marta 2017. ali da ga nije smatrao zvaničnim i da ga je pokazao šefici kabineta.
"Smatram da sam tužbu zvanično dobio 13. marta od nadležne osobe povjerenika za mobing", naveo je Žugić. To znači da joj je oduzeo nadležnosti dan prije nego što smatra da je zvanično dobio tužbu.
Smjenjena dok je bila u bolnici
Radovićeva je pitala da li je znao da se ona nalazi u bolnici u Beču kada je zakazao sjednicu Savjeta o njenoj smjeni, Žugić je kazao da je imao saznanja o tome i da su dobijeli mejlove iz bolnice. Naveo je i da je ta sjednica odlagana tri puta, kao i da nije on predložio smjenu već druga dva člana Savjeta.
Na pitanje da li ima saznanja da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu Centralne banke protiv Irene Radović zbog toga što je u tužbi protiv Žugića navela neke navodne tajne podatke, Žugić je kazao da je dobio informaciju da je prijava odbačena ali da taj postupak svakako predstavlja kršenje profesionalnih standarda.
Da li joj je Žugićev sestrić ugasio telefon
Irena Radović je kazala da je tokom aprila i maja 2018. godine blokiran njen telefon na zahtjev Žugićevog sestrića Ivana Boškovića koji je šef IT sektora u Centralnoj banci. Na pitanje sudije da pojasni ta saznanja, Radovićeva je kazala da je od Telenora dobila odgovor da je njen telefon blokiran na zahtjev Boškovića.
Ona je navela da je ranije kao član Savjeta CBCG, tražila podatke o tenderima čiji je član, kako je navela nezakonito bio Bošković, pa su joj se onda svetili Žugić i njegov sestrić.
Žugić je kazao da nema saznanja o tome već da je i on imao problema sa telefonom.
Bonus video:
