Inspekcija rada smatra da radnici Kombinata aluminijuma u stečaju imaju pravo na godišnji odmor, a u stečajnoj upravi da im to pravo ne pripada. Inspekcija je priznala da je nemoćna da u stečajnom postupku natjera poslodavca da obezbijedi to pravo radnicima. Radnici KAP-a koji već 16 mjeseci, od kada je uveden stečaj, rade ne koristeći godišnji odmor tražili su dodatno mišljenje Inspekcije rada. Na pitanje “Vijesti” da li radnici KAP-a u stečaju imaju pravo na godišnji odmor, glavna inspektorica rada Angelina Međedović je odgovorila da radnici “imaju sva prava iz rada i po osnovu rada, shodno pozitivnoj radnoj legislativi, a srazmjerno vremenu provedenom na radu”. Međedovićeva je potvrdila da je Zakon o stečaju leks specijalis u odnosu na druge zakone i da iz njega proizilazi da ni Inspekcija rada kod stečajnog dužnika ne bi mogla voditi upravni postupak. “Zbog toga bi zaposleni trebalo da traže zaštitu od stečajnog upravnika i stečajnog sudije, koji su dužni obezbijedi ti im ta prava u skladu sa propisima”, saopštila je Međedovićeva. Stečajnu upravnik Veselin Perišić izjavio je juče “Vijestima” da u stečajnom postupku nema bolovanja i godišnjih odmora već samo isplata zarada sa porezima i doprinosima. “Nema logike da u stečaju mi zapošljavamo nekoga i omogućavamo mu korišćenje godišnjeg odmora, a da zauzvrat umjesto njega angažujemo novog radnika. Ko će to da plaća? Nedopustivo je da to povjerioci plaćaju iz stečajne mase”, kaže Perišić. On je napomenuo da je KAP specifičan po kontinuiranoj proizvodnji, ali i da je organizatorima te proizvodnje preporučivao da odobre radnicima, kad je to god moguće, korišćenje dijela odmora ili slobodne dane. Proizvodnju je ranije organizovao državni Montenegro bonus, a od jula Uniprom Veselina Pejovića. U KAP-u je 460 ljudi zaposleno na određeno, a 70 po ugovoru o djelu.Obradović: Imamo pravo na 24 dana Predsjednica Sindikata KAP-a Sandra Obradović je u zahtjevu za mišljenje Inspekciji rada navela da smatra da imaju pravo na godišnji odmor jer su potpisali ugovor na određeno. „Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se srazmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu. Zaposleni ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada kod poslodavca ako u toj kalendarskoj godini zasniva radni odnos ili mu prestaje radni odnos kod poslodavca”, navela je Obradović. To znači da svaki od 460 zaposlenih ima pravo na godišnji odmor od 24 radna dana, ili dva dana mjesečno. „Privremena spriječenost za rad zbog bolesti, plaćeno odsustvo, porodiIjsko, odmor u dane državnih i vjerskih praznika i odsustvovanje zbog odazivanja na poziv državnih organa smatraju se vremenom provedenim na radu za sticanje prava na korišćenje godišnjeg odmora. Zaposleni se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se to može uskratiti”, navela je Obradović.
Bonus video:
