Loše je što izvršna vlast budžet za narednu godinu opet temelji na kriznim porezima za koje se ne zna kada će biti ukinute umjesto da ima jasnu poresku politiku. Ne mogu se očekivati indirektni efekti od izgradnje autoputa jer se graditelj oslobađa skoro svih dažbina.
Prihodi od privatizacije nijesu iskorišćeni za infrastrukturne projekte koji bi donosili profit, već se za njihovu gradnju uzimaju krediti. To u razgovoru za “Vijesti” ističu predstavnici sindikata, zakonodavne vlasti i ekonomski analitičari.
“Prodali smo strateške sisteme Jugopetrol, Telekom, dijelom Elektroprivredu, a nažalost ne vidimo da je od tog novca izgrađena saobraćajna ili privredna infrastruktura koja bi državi donosila profit”, kazao je ekonomski analitičar Zarija Pejović.
Pruga i TE bolje investicije od autoputa
Predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović (SNP) istakao je da se zbog zaduženja za autoput državna kasa lišava prihoda po osnovu nekih drugih projekta koji bi obezbijedili brži povrat novca u budžetu u odnosu na autoput. Za primjer navodi izgradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima i rekonstrukciju pruge Bar- Beograd.
Nacrtom zakona o budžetu predviđeno je da se Vlada naredne godine ukupno može zadužiti do maksimum 650 miliona eura za pokrivanje kreditnih obaveza i deficit državne kase. To je polovina redovnih budžetskih prihoda države.
Od ukupne cifre, oko 240 miliona je za finansiranje deficita, od čega je 206 miliona zaduženja za autoput. Ostatak od oko 400 miliona predviđen je za vraćanje starih kredita. Pejović procjenjuje da će zbog niskih stopa Evropske centralne banke refinasiranje obveznica biti po povoljnijim kamatama nego ranije, pa će to u budžetu dijelom smanjiti rashode za kamate.
“Kako izvorni prihodi nisu dovoljni da obezbijede nivo planirane potrošnje, a kamoli da amortizuju postojeći dug, ukupno zaduženje nastavlja da se povećava. Ova Vlada je uspjela da poveća izvorne prihode u odnosu na prethodnu, mada ne smatram da je to rezultat razvojnih politika već povećanja poreskih stopa i veće discipline u naplati”, istakao je Pejović.
Dodao je da ne znamo koliki je investicioni multiplikator i koliko će se dugo najavljivane investicije odraziti na BDP i javne prihode ako počnu da se realizuju.
Krizni porezi mogu još potrajati
"Nije dobro da se državni budžet lišava dijela poreskih prihoda od izgradnje autoputa, dok se manjak nadoknađuje iz džepova građana i privrede kroz krizne poreze. Uz to, ne naplaćuje se poreski dug od oko 537 miliona“, kazao je Damjanović.
Na pitanje da li će krizne mjere ostati i nakon isteka sljedeće godine, Damjanović je odgovorio da je jasno da ne postoji konzistentan plan u vođenju budžetske politike.
"Vlada neće odustati od kriznog poreza na plate koji je planirala da ubira do kraja ove godine. To govori da ne postoji jasan plan do kada bi krizne mjere važile i kada bi se na konzistentan način uredilo budžetsko poslovanje", istakao je Damjanović.
Dodao je da ne treba očekivati veće prihode u budžetu po osnovu indirektnih efekata od izgradnje autoputa, te da svaka priča o njegovom uticaju na budžet prethodno traži da Vlada izađe sa rezervnim planom za upravljanje rizika ako dođe do prekoračenja troškova gradnje.
Vlada do 15. novembra treba da dostavi Skupštini predlog budžeta za 2015.
USS: Naplatite poreze na autoput i povećajte plate
U Uniji slobodnih sindikata smatraju da Vlada mora da pronađe novac u budžetu za povećanje plata zaposlenih u prosvjeti, zdravstvu, vojsci i Univerzitetu, pošto izlazi u susret Kinezima i odriče se dijela poreza po osnovu izgradnje autoputa.
"Na posljednjem sastanku u Ministarstvu finansija ukazali smo na mogućnost gdje da se poveća budžet. Pomenuli smo poreski dug od oko 537 miliona koji treba naplatiti. Prihodi mogu da se povećaju od ubiranja poreza i doprinosa na račun radne snage koja će se angažovati na izgradnji autoputa. Odricanje od tih poreza znači manje prihoda u budžetu", kazao je predsjednik Sindikata Univerziteta Vukašin Zogović.
Dodao je da je prihod kojeg se Vlada odriče u korist Kineza ogromnan prostor gdje bi se povećale plate i stabilizovao budžet Fonda PIO. On je rekao da je zahtjev NATO-a da se ojačaju vojni kapaciteti i da to ne treba raditi na način da se otpuštaju vojnici i da im se smanjuju plate.
Priča premijera o štednji na putovanja je populistička
"Đukanović kaže ono što većina građana želi da čuje, ali to je populistička priča. Milionski iznosi se troše gdje ne treba, posebno za garancije. To su mnogo veći iznosi od troškova putovanja”, rekao je nezavisni poslanik Mladen Bojanić.
Milutin Đukanović (DF) rekao je da premijer iz budžeta dosta troši za svoje kompanije, a sada hoće da štedi na službenim putovanjima. Državna revizorska institucija i Centralna banka godinama ukazuju Vladi da smanji troškove državne administracije, ali za to izvršna vlast nije imala sluha.
Bonus video:
