Predlog zakona o maslinarstvu, o kojem se danas raspravljalo u Skupštini, prema ocjeni većine učesnika u raspravi ne odgovara dostavljenom tekstu, zbog čega je, kako smatraju, neophodna njegova dorada. Poslanik Force, Genci Nimanbegu, kazao je da predloženi tekst zakona upućuje na to da se radi o zakonu o maslinovom ulju, a ne o maslinarstvu, dok je Goran Tuponja iz Pozitivne Crne Gore naveo da je, zbog brojnih nedostataka, neophodna njegova dorada. „Postojeće stanje u maslinarstvu traži aktivno bavljenje, kako bi se što prije dostigli standardi EU, ali ne smijemo stavljati omču oko vrata maslinarima“, rekao je Nimanbegu. On smatra da je u Crnoj Gori neophodno ojačati nove zasade masline, davati subvencije maslinarima i obezbijediti apsolutnu zaštitu zasada starijih od 100 godina, bez obzira da li je u interesu suprotno. Tuponja tvrdi da predloženi zakon ima brojne nedostatke, s obzirom na to da ne sadrži oblast kojom bi se definisali uzgoj, berba i zaštita maslina, zbog čega je neophodna njegova dorada. „Zašto nepripremljeni ulazimo u primjenu ovog zakona, ako znamo da ni u narednih deset godina nećemo ući u EU. Predloženi zakon je prilagođen standardima EU, ali ne i građanima“, rekao je Tuponja. Poslanik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine, Suljo Mustafić, kazao je da se maslinarstvo u Crnoj Gori uglavnom zasniva na entuzijazmu pojedinaca, dok je pomoć države i opština skoro simbolična u odnosu na druge poljoprivredne grane. „Ukoliko ovaj zakon počne da se primjenjuje bez prelaznog perioda, dovešće se u pitanje opstanak brojnih maslinara u Crnoj Gori koji neće moći da ispune tražene uslove“, rekao je Mustafić. On je podsjetio da u Cnoj Gori ima 400 stabala maslina, dok je godišnja proizvodnja 600 tona domaćeg maslinovog ulja, a potrošnja 1,1 hiljadu tona. „Polovina maslinovog ulja se obezbjeđuje iz uvoza i pitanje je koliko je on kontrolisan“, naveo je Mustafić i dodao da je agrobudžetom za ovu godinu za sektor maslinarstva opredijeljeno svega 100 hiljada EUR, 30 puta manje nego u Hrvatskoj. On smatra da je sektoru maslinarstva neophodna strategija razvoja, ali i podsticaji proizvođačima, obezbjeđenje saobraćajne infrastrukture, kontrola uvoza i odložena primjena novog zakona na minimum četiri godine. Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Snežana Jonica, saopštila je da se predloženim zakonom uređuje oblast prerade i stavljanja u promet maslinovog ulja, dok u njemu nema ništa o uzgoju masline ili podsticajnim mjerama. „Neophodno je bilo definisati stimulativne mjere i poreske olakšice, ali i predvidjeti razvoj putne infrastrukturu. Ovdje se ne spominje ništa o podizanju novih zasada, ne štiti se domaći sortiment, ali se donekle stimuliše uvoz“, upozorila je Jonica. Ona je dodala da je potrebno obezbijediti kvalitetnu sirovinu, ukoliko se tržištu želi ponuditi kvalitetan proizvod. „Zakonom nije definisano ni koje sorte se smiju saditi, a nijesu propisane ni kaznene mjere u slučaju zloupotreba i uništavanja zasada“, kazala je Jonica. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Strahinja Bulajić, smatra da bi najbolje bilo da predloženi tekst zakona ostane na nivou predloga ili da se promijeni ime zakona. „Ovo je kao da ste nam predložili zakon o kukuruzu, a radi se o tome kako se pravi kačamak. Ovim zakonom se ne može postići cilj – održivi razvoj maslinarstva“, rekao je Bulajić. Poslanik DPS-a, Predrag Sekulić, kazao je da bi trebalo razmišljati o tome da će crnogorski maslinari izvoziti maslinovo ulje, ali da će to biti veoma teško ukoliko ne ispune postavljene standarde EU. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović, saopštio je da je osnovni razlog za donošenje novog zakona o maslinarstvu usaglašavanje sa propisima EU i obezbjeđivanje uslova za održivi razvoj tog sektora. Predloženim zakonom se, kako je kazao, između ostalog raguliše sivo tržište, definiše abalaža, štite masline i maslinjaci, zabranjuje njihova sječa i uvode registri maslinara i proizvođača maslinovog ulja. „Prilikom usaglašavanja ovog zakona smo mislili na dobrobit maslinara, iako su predstavnici nekih njihovih udruženja tvrdili da se ovim zakonskim rješenjem favorizuju uvoznici“, rekao je Ivanović. On je, odgovarajući na pitanja poslanika, saopštio da u Predlogu zakona ima više članova koji se odnose na maslinartsvo nego na maslinovo ulje. „Možemo i da ih prebrojimo“, kazao je Ivanović. On je dodao da pomoć države od 100 hiljada EUR nije mala i da će podršku dobijati samo oni koji žele da investiraju u maslinjake i revitalizaciju maslinovog stabla. „Da se pomaže nerad, neće moći“, poručio je Ivanović. On je naveo da maslinari traže prelazni period za primjenu zakona iako su prije četiri godine obećali da će se prilagoditi traženim uslovima za tri. „Ili ćemo zaustaviti razvoj maslinarstva u Crnoj Gori ukoliko ne usvojimo ovaj zakon, ili ćemo obezbijediti uslove za njegov napredak. Ne možemo od Crne Gore praviti rezervat u kojem važe pravila drugačija od ostatka svijeta“, saopštio je Ivanović. On je kazao da se masline ne konzumiraju u stanju u kojem se nalaze na drvetu i da se one moraju obrađivati. „Ako vi mislite da je to tako, slobodno ih jedite s drveta“, poručio je Ivanović. Poslanik DF-a, Goran Danilović, tražio je od potpredsjednika Skupštine, Branka Radulovića, da objasni Ivanoviću da razgovara sa ozbiljnim ljudima. „Mi znamo da razlikujemo kruške i jabuke. Nije maslina jedini proizvod koji ne može da se jede čim se ubere. Takve su i banane. To bi ministar morao znati“, kazao je Danilović.
Bonus video:
