Izvoz poljoprivrednih proizvoda u prvih osam mjeseci ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, povećan je 60,2 odsto na 22,1 milion eura, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović.
Prema njegovim riječima, u strukturi izvoza najveći rast bilježi vino 19,3 odsto, prerađevina od mesa 14,7 odsto i piva 4,6 odsto.
"Iako vrijednost izvezenog sira nije velika, primjetno je da iz godine u godinu bilježimo rast. Takođe, zabilježen je rast izvoza proizvoda na bazi kakaa 19,5 odsto, a istovremeno, smanjen je izvoz alkoholnih pića 48 odsto, povrća 42 odsto i duvana i prerađevina od duvana 30,9 odsto", rekao je Ivanović na konferenciji za novinare.
Ukupna razmjena poljoprivrednih proizvoda u prvih osam mjeseci ove godine, kako je kazao, veća je 10,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 15,2 miliona i veći je 4,9 odsto.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i veća je 6,2 procentna poena u odnosu prvih osam mjeseci prošle godine. Učešće poljoprivrednih proizvoda iznosilo je 27,6 odsto u ukupnom uvozu i 28,6 odsto u ukupom izvozu.
"U strukturi uvoza uočljiv je pad uvoza živih životinja, mlijeka i mliječnih proizvoda, gaziranih bezalkoholnih pića i proizvoda od duvana. Bilježimo rast vrijednosti uvoza svježeg mesa, živog drveća, voća i takozvanih raznih proizvoda za ishranu - sladoledi, razni sosovi, koncentrati za upotrebu u domaćinstvima", naveo je Ivanović.
Rast uvoza svježeg mesa, kao je kazao, prije svega se odnosi na svježe svinjsko meso čiji je uvoz povećan za 20,2 miliona eura.
"Međutim, upravo nam je uvoz ovog mesa omogućio veći izvoz, jer se isto koristilo kao sirovina za preradu", objasnio je Ivanović.
Glavni partneri u uvozu i izvozu i dalje su zemlje Centralnoevrospke zone slobodne trgovine (CEFTA) i EU. Najveći spoljno-trgovinski partner je i dalje Srbija.
Prema podacima Monstata učešće poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) u prošloj godini iznosi osam odsto, dok je godinu ranije bilo 7,4 odsto.
Bruto vrijednost proizvodnje u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2012. godini iznosila je 394,4 miliona eura, a u prošloj 436,8 miliona.
"To znači da je bruto vrijednost proizvodnje povećana za 42,4 miliona eura, ili 10,8 odsto u odnosu na 2012. Podatak ne obuhvata proizvodnju hrane, dakle, preradu u poljoprivredi, niti drvopreradu", rekao je Ivanović.
Riječ je, kako je dodao, o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Prema njegovim riječima, ako se bruto vrijednost proizvodnje u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podijeli sa brojem zaposlenih, kojih je prema podacima Monstata oko 2,77 hiljada, dobija se oko 157,63 hiljade eura po jednom zaposlenom.
"Bilo bi lijepo kada bi to bilo tako. Zato, još jednom ukazujemo da podaci Monstata o broju zaposlenih u poljoprivredi nijesu tačni, ili preciznije rečeno, nijesu potpuni. Podsjećam, prilikom prebrojavanja broja zaposlenih u sektoru poljoprivrede, Monstat koristi samo podatke o zaposlenosti u privrednim subjektima čija je pretežna djelatnost poljoprivreda iz Poreske uprave", naveo je Ivanović.
On je kazao da Monstat ne koristi podatke Ministarstva poljoprivrede iz registara u kojima se registruju poljoprivredni proizvođači koji na svojim porodičnim gazdinstvima doprinose stvaranju nove vrijednosti i bruto domaćeg proizvoda.
"Uzrok je činjenica da, u skladu sa Zakonom o statistici i statističkom sistemu Crne Gore iz 2012, Monstat ne prepoznaje Ministarstvo kao zvanični izvor statističkih podataka. Vjerujem da ćemo, u procesu usklađivanja sa tekovinom EU, razriješiti ovaj problem. Cilj nam je, prije svega, ne da prikazujemo veći ili manji broj zaposlenih, već da budemo u mogućnosti da pravilno i pouzdano mjerimo produktivnost u sektoru poljoprivrede", poručio je Ivanović.
On je saopštio da je bruto dodata vrijednost u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prošloj godini iznosila 266,9 miliona eura i veća je za 34,9 miliona ili 15 odsto u odnosu za 2012.
Ivanović je podsjetio da je u avgustu ove godine otkupljena rekordna količina mlijeka u odnosu na isti mjesec svih prethodnih godina. Otkupljeno je oko 2,39 miliona litara mlijeka, što je sedam odsto više nego u avgustu prošle godine.
"Sve premije za otkupljeno mlijeko isplaćene su poljoprivrednim proizvođačima. Broj kooperanata koji su predali mlijeko veći je za 78 u odnosu na prethodni mjesec. Nadamo se da će do kraja godine biti probijena magična granica od 25 miliona litara mlijeka", rekao je Ivanović.
Zaključno sa 26. septembrom, kako je naveo, otkupljeno je i isporučeno penzionerima 4,09 hiljada jagnjadi ili oko 25 odsto planiranog otkupa.
"Za sada nema primjedbi od poljoprivrednih proizvođača. Međutim, lično nijesam zadovoljan dinamikom otkupa i zahtijevam da se na terenu radi brže i organizovanije", poručio je Ivanović.
Ivanović očekuje da se u Izvještaju EU o napretku Crne Gore konstatuje napredak u poglavljima 11 i 12, koja se odnose na poljoprivredu i bezbjednost hrane.
Kada je u pitanju poglavlje 13 - Ribarstvo, imajući u vidu da su Nacrt Zakona o ribarstvu i marikulturi i nekoliko pravilnika pripremljeni, ali još nijesu usvojeni, Ivanović očekuje da se napredak u poglavlju 13 registruje od sljedećeg izvještaja.
On je podsjetio da Zakon o maslinarstvu nije jedan od 12 zakona koji predstavljaju jedno od tri mjerila za otvaranje pregovaračkog poglavlja 12 i on se nalazi se u parlamentu od decembra prošle godine.
"Prije neki dan organizovana je dodatna rasprava na Odboru za poljoprivredu i turizam, nakon što je 16. jula ove godine Kolegijum Skupštine donio odluku da, iako je Predlog zakona uvršten u dnevni red desete sjednice prvog redovnog proljećnog zasjedanja Skupštine isti skine sa dnevnog reda. Iako je najavljeno da ćemo čuti naučno utemeljenje razloge zbog kojih treba predlog zakona doraditi, sve što smo čuli odnosilo se na pitanja koja ovaj zakon uopšte ne tretira - podrška maslinarima i pitanje Valdanosa", kazao je Ivanović.
On je poručio da je uvijek spreman na dijalog, ali ne i da preuzme odgovornost za kašnjenje - posebno kada, kako je dodao, pojedinci, i pored više mogućnosti, ne reaguju na vrijeme.
Ivanović je najavio da će Ministarstvo, u skladu sa Agrobudžetom za ovu godinu i budžetskom linijom Mjere za poboljšanje života i širenje ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima, naredne sedmice objaviti javni poziv za dodjelu podrške za korišćenje solarne energije na katunima.
"Imajući u vidu da se uglavnom radi o nepristupačnim terenima, sa otežanim uslovima elektrifikacije, naš cilj je da poboljšamo uslove života na katunima i da očuvamo tradiciju katunskog stočarstva u Crnoj Gori", rekao je Ivanović.
Bonus video:
