Sve veći broj građana Crne Gore osjeća teške posljedice pogubne ekonomske politike režima Mila Đukanovića, kroz gubljenje radnih mjesta, smanjenje porodičnih prihoda i kroz dužničko ropstvo. Ukupan broj porodica u Crnoj Gori je 167.177, a zaposlenih 173.557, što znači da u porodici prosječno radi jedan član, saopštio je "Vijestima" poslanik DF-a i predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević koji je prvi tokom prošle godine predložio usvajanje Zakona o ličnom bankrotsku fizičkih lica, a sve u cilju da se ljudima omogući pristojan život i vraćanje dugova.
Medojević je napomenuo da prosječna porodica u Crnoj Gori ima 3,3 člana i sa prosječnom zaradom od oko 480 eura mogu dnevno da potroše 4,8 eura. Linija siromaštva u Crnoj Gori iznosi 182 eura po ekvivalentu odrasle osobe mjesečno.
"To ukazuje na izuzetno veliki rizik za veliki broj porodica koje se nalaze blizu linije ekstremnog siromaštva. Samo mali udar na porodične prihode uvodi veliki broj porodica u zonu esktremnog siromaštva i ličnog bankrotstva", naveo je Medojević.
On je dodao da kreditna eskpanzija iz 2006. i 2007. „nije zaobišla ni domaćinstva koja su sada u ozbiljnim problemima sa dugovima".
"Ipak treba razdvojiti one koji su upali u ozbiljna dugovanja uzimajući stambene kredite na dugi rok i sa nepovoljnim kamatama, sa onim dužnicima koji pozajmicama kod banaka i mikrokreditnih organizacija bukvalno preživljavaju", istakao je Medojević.
"Pozajmice od rođaka, kumova, prijatelja, su bile tradicionalni metod premoštavanja problema likvidnosti u porodici, ali i te društvene mreže solidarnosti pucaju jer je sve veći broj građana suočen sa bankrotom", kazao je Medojević.
Za ovu drugu kategoriju, kako napominje „svaki sezonski udar na troškove, kao što je početak školske godine, grejne sezone, odlazak djece na studije,... predstavlja socijalnu traumu i dodatno zaduživanje".
"Pozajmice od rođaka, kumova, prijatelja, su bile tradicionalni metod premoštavanja problema likvidnosti u porodici, ali i te društvene mreže solidarnosti pucaju jer je sve veći broj građana suočen sa bankrotom", kazao je Medojević.
Zato je PzP, prema njegovim riječima, i predlagao zakon o odlaganju plaćanja stambenih kredita, za one dužnike koji su izgubili radno mjesto ili kojima su drastično smanjene zarade zbog efekata krize
"Predlagali smo i da država otpiše račune za struju i dugove za porez korisnicima materijalnog obezbjeđanja porodice i najsiromašnijim penzionerima. PZP je, takođe, pozivao Vladu da pripremi Zakon o ličnom bankrotsvu kojim bi se definisali mehanizmi izmirenja dugova stanovništva, na način da se ne dovede u pitanje dostojanstvo i biološki opstanak dužnika", naglasio je Medojević.
Tim zakonom, kako je istakao, treba predvidjeti mehanizme kojim će se dužnicima u teškom socijalnom položaju omogućiti lakše vraćanje obaveza.
"Otpis zateznih kamata, reprogram kredita novim sa nižim kamatama, nadzor nad imovinom čiji dio može biti iskorišćen za naplatu kredita, ali uz obavezu vođenja računa o obezbjeđivanju elementarnih uslova za život licima koja su u bankrotu. Tako i recimo zanatlijama koji su dužni, ovaj zakon bi omogućio da im banke ne zapljenjuju alate i mašine sa kojima rade, poljoprivrednicima da im se ne zapljenjuju stada, obradiva zemlja i slično", objasnio je Medojević.
Hadžajlić: Opravdano bi bilo uvođenje ličnog bankrota
Predsjednik bjelopljskog Privrednog suda Muzafer Hadžajlić kazao je "Vijestima" da je važeći Zakon o stečaju propisao "da se pod stečajnim dužnikom smatraju: pravna lica, privredna društva koja nemaju svojstvo pravnog lica i preduzetnici". 
"Mislim da bi bilo opravdano rješenje o uvođenju instituta ličnog bankrotstva i za fizička lica, koja ne mogu uredno da izvršavaju svoje obaveze, i to donošenjem posebnog zakona o bankrotstvu fizičkih lica. Na ovaj način, prije svega, bi se fizičkim licima omogućilo da lakše izađu iz prezaduženosti dok bi se povjeriocima omogućila najverovatnije sigurnija izvjesnost i procenat naplate svojih potraživanja. Na kraju tržište bi se zaštitilo od onih koji se nerazumno zadužuju, a građani bi znali šta ih čeka ako na vrijeme ne izmiruju svoje obaveze", smatra Hadžajlić.
U mnogim zemljama već postoji zakon o ličnom bankrotu, a u Hrvatskoj bi prema najavama trebalo da zaživi do kraja godine. Osnova tog rješenja je da osoba čija su zaduženja veća od imovine dobija "stečajnog upravnika" koji brine o tome da plati dugove iz imovine, svojim radom ili oprostom, uz zaštitu njegovog dostojanstva.
Galerija
Bonus video:
