Vladin predlog izmjena Zakona o javnim nabavkama uskoro će se naći u skupštinskoj proceduri sa gotovo jednogodišnjim zakašnjenjem, jer je ove izmjene, prema Akcionom planu za poglavlje 23, bilo neophodno usvojiti do kraja prošle godine.
Koordinatorka u Institutu Alternativa dr Jovana Marović ocijenila je za “Vijesti” da „predlog donosi izvjesna unapređenja posebno kada je u pitanju obaveza objavljivanja tenderske dokumentacije, ili definisanje pojedinih procedura“, ali i „da je potrebno amandmanski djelovati u parlamentu i unaprijediti određene norme koje bi smanjile prostor za korupciju”.
„Unapređenje nadzora nad sprovođenjem ugovora o javnim nabavkama je jedan od problema koje je identifikovala Evropska komisija u ovoj oblasti i preduslov je za napredovanje u procesu pregovora u okviru poglavlja 23 Predlog izmjena zakona o javnim nabavkama predviđa nadležnost Uprave za inspekcijske poslove kada je ovaj nadzor u pitanju“, kazala je Marović. Ona smatra da Odsjek za javne nabavke u ovoj Upravi ima izuzetno ograničene kapacitete, tj. samo jednog inspektora, a tri sistematizovana radna mjesta.
U prethodnom periodu obavljena su 84 inspekcijska pregleda u odnosu na 5.325 zaključenih ugovora, s tim što ovaj broj ne uključuje ugovore zaključene neposrednim sporazumom u 2013.
„Diskutabilno je da li je ovo rješenje najadekvatnije kada je kontrola realizacije ugovora u pitanju, posebno što Uprava kontroliše i postupke javnih nabavki“, dodala je Marović.
Ona je istakla da predložene izmjene Zakona o javnim nabavkama nedovoljno jačaju postojeće antikorupcijske mehanizme i ne uvode nove, te da je stoga „od posebnog značaja amandmanski djelovati i unaprijediti (inkorporirati) određene norme koje bi smanjile prostor za korupciju.
Marović smatra da treba „uvesti obavezu objavljivanja ugovora zaključenih neposrednim sporazumom na sajtu naručioca“ i „propisati prekršajnu odgovornost za naručioce koji dostave netačne i nepotpune podatke o sprovedenim nabavkama“
„Treba uvesti negativne reference za ponuđače, uključujući zabranu učešća u postupcima javnih nabavki za one ponuđače koji su kršili rokove i/ili druge odredbe ugovora o javnim nabavkama“, dodala je Marović. U Institutu Alternativa smatraju da bi trebalo „izmijeniti način izbora predsjednika i članova Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki“.
„Iako smjernice Evropske komisije i acquis (evropski zakoni) ne predviđaju da ovo tijelo mora birati Skupština, ovo je dobra praksa, i prisutna je u mnogim zemljama. U Hrvatskoj npr. postoji poseban zakon koji reguliše rad ove institucije. Na taj način bi se obezbijedila puna nezavisnost ovog tijela, a ujedno i ojačala uloga parlamenta kada je kontrola javnih nabavki u pitanju“, zaključila je Marović.
Mujević: Da se ponuđači ne takmiče na osnovu veza i izvrtanja uslova
Važeći Zakon o javnim nabavkama u dobroj mjeri je usaglašen sa relevantnim direktivama Evropske unije u oblasti javnih nabavki, ali je praksa pokazala da određena pitanja treba još cjelovitije i dosljednije normirati u skladu sa pravnim tekovinama EU, kazao je direktor Uprave za javne nabavke dr Mersad Mujević.
“Očekujemo da parlament stavi što prije na dnevni red ovaj nacrt zakona jer nas očekuje izrada implementacione regulative koja će dodatno unaprijediti u kvalitativnom dijelu ekološku, ekonomsku i socijalnu održivost javnih nabavki, kao i uspostavljenje i konsolidacija dobre administrativne prakse i snažno ograničavanje mogućnosti za korupciju”, istakao je Mujević.
Zadaci koji su postavljeni pred radnu grupu koja je radila na ovom propisu bio je izraditi nacrt zakona koji će javne nabavke učiniti ključnom alatkom za dobro upravljanje javnim sredstvima. Najznačajniji uslov bio je nediskriminacija, tj. definisanje fer i jednakih postupaka pod jasnim, razumnim zahtjevima i jednakim uslovima, kojima se ponuđačima omogućava da se takmiče na osnovu kvaliteta i cijene, a ne na osnovu ličnih veza, njihove sposobnosti da spriječe druge u takmičenju i njihove vještine u izvrtanju zahtjeva i uslova u svoju korist.
Utvrditi metodologiju, redovno objavljivati podatke
Marović napominje da je pored potrebe unapređenja zakonskih rješenja u oblasti javnih nabavki, neophodno jačati kapacitete svih nadležnih institucija i redovno objavljivati podatke o radu Koordinacionog tijela za praćenje sprovođenja Strategije razvoja sistema javnih nabavki.
„Što prije treba utvrditi metodologiju za smanjivanje rizika za korupciju u javnim nabavkama. To je, takođe, obaveza po Akcionom planu za poglavlje 23 iz procesa pridruživanja EU“, navela je Marović.
Galerija
Bonus video:
