Centralna banka Crne Gore (CBCG), prema riječima njenih predstavnika, ne želi da komentariše paušalne insinuacije uperene prema poslovanju Atlas banke Podgorica, jer za to, kako su naveli, nema potrebe.
Viceguverner CBCG, Velibor Milošević, kazao je u intervjuu agenciji Mina-business da vrhovna monetarna institucija permanentno prati poslovanje svih banaka putem dnevnih, dekadnih, mjesečnih i kvartalnih izvještaja, koje banke dostavljaju, kao i kroz neposredne kontrole.
On je na pitanje da li su, tragom pisanja pojedinih medija, uočeni problemi u radu Atlas banke, rekao da se njeno poslovanje, kao i ostalih banaka, konstantno prati.
"Paušalne insinuacije uperene prema poslovanju Atlas banke, koje čujemo u posljednje vrijeme, CBCG ne želi da komentariše, jer ne postoji potreba za tim", kazao je Milošević.
Ruska centralna banka (CBRF) je 5. maja oduzela licencu za rad Atlas banci u Moskvi, biznismena Duška Kneževića, zbog nepoštovanja zakona i procedura te zemlje i sumnje da je sumnjivim transakcijama iznijeto oko devet milijardi rublji, odnosno oko 180 miliona eura.
Prema izvještajima kojima CBCG raspolaže, kako je naveo Milošević, Atlas banka tokom ove godine posluje profitabilno.
"Dnevni i dekadni pokazatelji likvidnosti su konstantno iznad minimalno propisanih regulativom. Koeficijent solventnosti je, takođe, iznad zakonski propisanog minimuma. Pokazatelji kvaliteta aktive su u okviru sistemskih prosjeka", rekao je Milošević.
On je, komentarišući ulazak Lovćen banke na bankarsko tržište, kazao da to ne bi trebalo značajnije da utiče na poslovanje crnogorskog bankarskog sektora.
„Ne bih ocijenio broj banaka koje trenutno posluju u Crnoj Gori kao previše veliki. Naime, konkurencija je poželjno obilježje strukture svakog tržišta, pa tako i bankarskog“, ocijenio je Milošević.
On je dodao da postoji dovoljno prostora na tržištu za sve banke koje trenutno posluju u Crnoj Gori.
„Iako se bankarsko tržište zbog svoje uloge može smatrati specifičnim, pravila tržišnog poslovanja su u tom smislu veoma precizna - tržište eliminiše one koji nijesu efikasni“, objasnio je Milošević.
On je, na pitanje da li bi veća konkurentnost u bankarskom sektoru mogla dovesti do snižavanja kamatnih stopa, odgovorio da je zo teoretski moguće.
„Međutim, u praksi to često nije slučaj, jer na visinu kamatnih stopa utiče i niz drugih faktora čiji je uticaj mnogo značajniji i znatno više izražen. Smatram da trenutno postoje veoma mali izgledi da ulazak nove banke dovede do smanjenja nivoa kamatnih stopa na nivou sistema“, saopštio je Milošević.
Vodeći se određenom ekonomskom logikom, kako je naveo, tako nešto bi se možda i moglo očekivati.
„Međutim, uzimajući u obzir složenost cjelokupne situacije u bankarskom sektoru i privredi, teško da će se u ovom trenutku to zaista i dogoditi“, rekao je Milošević.
Uticaj CBCG na kamatne stope je ograničen
On je saopštio da CBCG, u sklopu svojih redovnih aktivnosti, prati i analizira kretanje kamatnih stopa na agregatnom i na nivou pojedinačnih banaka.
»Mogućnost djelovanja CBCG na smanjenje kamatnih stopa, ako isključimo fiskalni autoritet, je dobrim dijelom ograničena. Naime, s obzirom da je Crna Gora eurizovana ekonomija, CBCG nema efikasne instrumente kojima bi uticala na kretanje kamatnih stopa“, objasnio je Milošević.
On je dodao da je u CBCG trenutno u toku izrada sveobuhvatne analize kamatnih stopa čiji će rezultati biti odrednica daljih koraka koje će vrhovna monetarna institucija preduzimati.
Milošević je podsjetio da je CBCG u novembru 2012. godine u cilju pospješivanja kreditne aktivnosti i održavanja stabilnosti finansijskog sistema donijela Odluku o privremenim mjerama za ograničenje kamatnih stopa banaka.
„Iako su na kraju decembra 2012. godine kamatne stope pokazale blagi pad, poboljšanje kreditne aktivnosti na nivou bankarskog sistema je izostalo“, kazao je Milošević.
Efekti primjene te odluke, kako je dodao, se uglavnom ogledaju u stabilizaciji aktivnih kamatnih stopa na tržištu i eliminaciji ekstremno visokih kamatnih stopa, iako se može zaključiti da nije imala značajnijeg uticaja na ukupno smanjenje prosječnih ponderisanih sistemskih stopa.
Milošević je dodao da je CBCG u skladu sa najboljim praksama u toj oblasti sprovela stresno testiranje banaka u Crnoj Gori.
Stres testovi
Glavni cilj stresnog testiranja je utvrđivanje dodatnih potreba za kapitalom, radi obezbjeđenja poslovanja banaka u nepredviđenim okolnostima, na osnovu činjeničnog stanja u bankama na dan 31. decembar.
»Stresnim testiranjem je, kroz dva scenarija, osnovni i nepovoljni, obavljena procjena dodatnog kapitala koji bankama može biti potreban da prevaziđu potencijalne gubitke koji mogu nastati pod uticajem negativnih makroekonomskih kretanja u budućnosti«, saopštio je Milošević.
Prema njegovim rječima, svaka banka pojedinačno je sprovela stresno testiranje koristeći sopstvenu metodologiju i modele koji su za nju najprikladniji.
»Naime, CBCG je svim bankama dostavila bazu podataka koja uključuje i makroekonomske projekcije za ovu godinu za osnovni i nepovoljni scenario. Banke su bile u obavezi da rezultate stresnog testiranja zajedno sa metodologijom dostave CBCG u utvrđenom roku«, kazao je Milošević.
Za sada, kako je rekao, CBCG rasplaže samo preliminarnim rezultatima stresnog testiranja.
„Novi kapital bankama, u odredjenoj mjeri, će biti neophodan i na tome ce CBCG insistirati«, zaključio je Milošević.
Bonus video:
