Crna Gora bi ispunjavanjem evropskih zahtjeva u oblasti bezbjednosti hrane, pored dostizanja neophodnih standarda, u znatnoj mjeri smanjila sivu ekonomiju, ocijenjeno je na konferenciji u Privrednoj komori (PKCG).
Predstavnik hrvatske Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Vlatka Vrdoljak Muheljić, kazala je da su Poglavljem 12 - Bezbjednost, veterinarska i fitosanitarna politika, predviđeni brojni zadaci koje moraju ispuniti preduzeća koja posluju sa hranom.
"Propisani su brojni zahtjevi u odnosu na hranu, njeno uzorkovanje, temperaturu i vodu koja se koristi, objekte koji posluju sa hranom, njihovu higijenu i registraciju, prevoz hrane, slijedljivost, dokumentaciju, osoblje i otpad", rekla je Vrdoljak Muheljić na konferenciji o mjerama berbjednosti hrane i uticaju na trgovinu u Centralno-evropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA).
Ona je dodala da zemlje članice EU moraju odrediti nadležno tijelo za oblast bezbjednosti hrane i organizovati službene kontrole, koje bi trebalo da budu učestale, redovne i u zavisnosti od procjene rizika.
Direktor Fitosanitarne uprave Crne Gore i šef Radne grupe za Poglavlje 12, Zorka Prljević, kazala je da crnogorski proizvodi moraju zadovoljiti standarde koje zadovoljavaju oni proizvedeni u EU
Poglavljem 12 je, kako je navela, predviđena je i obaveza registracije subjekata, uz redovno ažuriranje podataka.
"Morate imati dobar plan kojim će biti obuhvaćene sve aktivnosti koje namjeravate da obavite, sa preciziranim rokovima", saopštila je Vrdoljak Muheljić.
Ona smatra da je od posebne važnosti za preduzeća koja posluju sa hranom uvođenje, a ne kupovina, HACCP standarda.
"U Hrvatskoj je postojao veliki broj preduzeća koja su kupila HACCP, što nije dobro, jer se na taj način potroši novac, a ne uradi se ništa dobro. Bolje je taj novac potrošiti na edukaciju zaposlenih", rekla je Vrdoljak Muheljić.
Ona je dodala da je saradnja između preduzeća koja posluju sa hranom i nadležnih subjekata veoma važna, jer doprinosi ostvarenju boljih rezultata kada je u pitanju bezbjednost hrane i ispunjavanje uslova EU.
Direktor Fitosanitarne uprave Crne Gore i šef Radne grupe za Poglavlje 12, Zorka Prljević, kazala je da crnogorski proizvodi moraju zadovoljiti standarde koje zadovoljavaju oni proizvedeni u EU.
"Pravna tekovina EU podrazumijeva veliki broj pravila kojima se pokrivaju svi segmenti prehrambenog lanca. Poglavljem 12 su definisana pravila iz oblasti bezbjednosti hrane, kao i veterinarske i fitosanitarne politike“, objasnila je Prljević.
Ona je dodala da je u Crnoj Gori neophodno formirati nacionalni savjet za bezbjednost hrane.
Pomoćnik ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja, Danijela Stolica, kazala je da je uspostavljanje sistema kontrole i nadzora ključno, ali da Crna Gora nema dovoljne administrativne kapacitete za to.
"U Crnoj Gori nemamo dovoljno administrativnih kapaciteta za to, ali ubrzano radimo na tome. Radi se i na donošenju zakona o bezbjednosti hrane, u kojem će ključno biti formiranje centralnog nadležnog tijela", saopštila je Stolica.
Ona je navela da su pred Crnom Gorom važni zadaci koji podrazumijevaju usvajanje okvirnog zakonodavstva i njegovo usaglašavanje sa evropskim, izrada nacionalne strategije i kategorizacija objekata koji posluju sa hranom.
"U tom poslu biće neophodna velika finansijska sredstva. Privrednici će morati da ulože dio novca kako bi ispunili tražene standarde, a dio će biti obezbijeđen kroz IPA projekte", rekla je Stolica.
Bonus video:
