"Plantaže" imaju ogroman problem sa nagomilanim zalihama, koji je eskalirao u posljednjih pet godina i može ugroziti likvidnost ovog državnog preduzeća ako se ne smanje, zaključak je analize konsultantske kompanije "Fideliti konsalting".
U analizi, objavljenoj na sajtu "Fidelitija", navodi se da su za 11 godina zalihe "Plantaža" porasle sa 8,7 na 47 miliona eura što je 38,2 miliona eura ili oko pet puta više u odnosu na 2007. Zalihe su veće od prihoda čak 15 miliona eura u 2017. godini, dok su 2007. bile manje od prihoda četiri puta.
“Gdje će se smjestiti ovolike zalihe robe? Posebno, ako imamo u vidu da su osnovna sredstva (između ostalog - nekretnine gdje se roba skladišti) porasla za svega jedan odsto za tih 11 godina”, navode iz "Fidelitija".
Objašnjavaju da je najvažniji pokazatelj upravljanja zalihama kompanije koeficijent obrt zaliha. Dobija se kada se trošak materijala potreban za izradu proizvoda podijeli sa stanjem zaliha. Sve dok je koeficijent obrta zaliha iznad 100 odsto, kompanija nema problem sa zalihama, kada on padne ispod 100 odsto menadžment počinje da sprovodi mjere radi optimizacije (smanjenja) zaliha. Ako je koeficijent ispod 50 odsto, kompanija je u kritičnoj poziciji sa stanovišta likvidnosti i mora raspodati zalihe.
Oni navode da regionalne kompanije, Rubin i Kutjevo, koje imaju prihode preko 20 miliona eura, imaju koeficijent obrta zaliha 150 odsto, odnosno 104 odsto, a da kod "Plantaža" iznosi svega 19 odsto. Nakon njih slijedi Tikveš sa 62 odsto.
Dodaje se da globalni igrači na tržištu vina čiji se prihodi mjere milijardama eura, imaju takođe visoke koeficijente upravljanja zalihama: Constellation brands 194 odsto, Vina Concho Y toro 175 odsto i Treasury Wine Estates 92 odsto.
Ukazuju i da koeficijent prihod/zalihe za 2017. godinu Rubina iznosi 291 odsto, Kutjeva 176 odsto, Tikveša 107 odsto, a kod "Plantaža" svega 61 odsto.
Iz "Fidelitija" objašnjavaju da se zalihe "Plantaža" povećaju iz dva razloga: prvi je odluka menadžmenta da svjesno povećava zalihe kako bi se u budućnosti postigla veća cijena za vino, a drugi razlog je - revalorizacija zaliha.
“Plantaže su tokom poslednjih 11 godina intenzivno koristile dozvoljenu računovodstvenu tehniku koja se zove revalorizacija zaliha kako bi povećavala vrijednost zaliha u bilansu stanja. Time se za isti iznos povećavao profit u računovodstvenom smislu, iako Plantaže nijesu ostvarila prihod od prodaje”, navodi se u analizi.
U periodu od 2007. do 2017. godine, "Plantaže" su revalorizovale (povećale vrijednost) zalihe za čak 38 miliona eura dok su istom periodu napravili 29,9 miliona eura profita. Ako bi revalorizaciju uklonili iz bilansa uspjeha, ovo bi značilo da su "Plantaže" iz redovnog poslovanja za 11 godina napravile gubitak od 8,1 milion eura.
“Gotovo smo sigurni da bi odgovor predsjednika Borda (Veselin Vukotić) na ova pitanja bio sljedeći: mi čuvamo zalihe vina kako bi mu povećale vrijednost u narednom periodu. Slijedeći tu logiku, cijene vina "Plantaža" bi trebalo da se povećavaju, zar ne? Ipak, ko god kupuje vina "Plantaža", zna da se cijene vina nijesu značajno povećavale, osim za iznose povećanja PDV-a. Ako su vino čuva radi povećanja prihoda zar taj prihod ne bio trebalo da bude veći?”, pitaju iz "Fidelitija".
Podsjećaju da je prihod "Plantaža" u 2017. isti kao prije 10 godina kada su zalihe bile pet puta manje i da je predsjednik borda dužan da javnosti objasni ovaj paradoks.
Dodaju da "Plantaže" nijesu uradile čišćenje zaliha, vjerovatno jer zaliha od 47 miliona eura, koliko vrijede u bilansima, nema u tolikom iznosu već su, na osnovu prezentovanih podataka, mnogo manje. Iz "Fidelitija" podsjećaju i da je poreski dug "Plantaža" 4,5 miliona eura.
Zagovorniku mikro države - makro apanaža
Iz "Fidelitija" podsjećaju da je jedan od najvećih zagovornika liberalne ekonomije Veselin Vukotić nedavno reizabran je za predsjednika Borda "Plantaža", koja je u većinskom državnom vlasništvu.
“Čestitamo mu na ovom paradoksalnom izboru, koji se solidno plaća državnim novcem ali i jakim društvenim uticajem, što je, priznaćete, mnogo važnije. Predsjednik Borda teorijski preferira mikro državu dok u praksi od makro države direktno, ali i bočno, prima prelijepu makro apanažu”, navode iz "Fidelitija".
Bonus video:
