Albanski biznismen Baškim Uljaj i crnogorski Zoran Ćoćo Bećirović postaju zakupci na 90 godina 272 hiljade kvadrata zemljišta kod budućeg skijališta Kolašin 1600 sa pravom da na njemu grade hotel, turističko naselje i vile i apartmane za prodaju.
Prema ugovoru koji je Vlada usvojila na sjednici krajem jula, jedini ponuđači za zakup ovog atraktivnog zemljišta je konzorcijum firmi Gener2 iz Tirane, čiji je vlasnik Uljaj, i “Ski resort Kolašin 1600” iz Kolašina u kojem 85 odsto vlasništvo ima kiparska firma Caldero Trading Limited, povezana sa Bećirovićem. Prema informacijama „Vijesti”, Uljaj je većinski gazda u konzorcijumu i on ulaže novac, a „Skijalište 1450”, odnosno firma sa Kipra, manjinski na osnovu „ideje i omogućavanja posla”.
Državni budžet će od ovog posla dobiti 10 centi po kvadratu zakupljenog zemljišta i 0,1 odsto od neto dobiti investitora. To je godišnje od zakupa 27 hiljada eura i hiljadu eura od svakog miliona kojeg zarade ova dvojica biznismena.
Ugovor o zakupu je poslat Skupštini na razmatranje.
Albanski mediji bogatstvo Uljaja procjenjuju na 350 miliona eura. Njegova kompanija Gener2 bavi se građevinarstvom, energetikom, telekomunikacijama i turizmom, a ulazi i u medijski biznis jer sa američkim CNN-om u Albaniji osniva televiziju A2. Uljaj već širi biznis u zemljama regiona. U Hrvatskoj je osnovao kompaniju Abau koja gradi luksuzni hotel u Praškoj ulici u centru Zagreba.
Prema ugovoru investitor će platiti odmah zakup na deset godina, odnosno 272 hiljade eura, a u roku od četiri godine investiraće 12,8 miliona eura u hotel i naselje apartmana i vila u prvu fazu projekta „klaster 1”. Vlada mu ugovorom omogućava da prodaje izgrađene nekretnine na državnom zemljištu, uz obavezu da kupac za zemljište plati kupoprodajnu cijenu državi.
Vlada već ulaže devet miliona eura u skijalište a gradi i infrastrukturu do budućeg naselja. Novu žičaru gradi konzorcijum firmi Eminent iz Podgorica i Doplmajer iz Austrija, a sada očekivani i već jednom mijenjani rok završetka je do kraja ove godine. Nedavno je ovo gradilište posjetio premijer Duško Marković, kritikujući izvođače što kasne sa radovima i najavljujući da će lično da prati njihovu dinamiku radova. Skijalište ostaje u državnom vlasništvu, odnosno njenog preduzeća Skijališta Crne Gore, ali postoji i mogućnost da bude dato u zakup privatniku.
Prema ugovoru o zakupu zemljišta na skijalištu 1600, investitor je obavezan da u roku od godinu dana završi tehničku dokumentaciju za godinu dana, a Vlada se obavezuje da će „pružiti potrebnu pomoć zakupcu u procesu prijave građenja i dobijanja zapisnika kojim će se omogućiti početak radova od strane urbanističko - građevinskog inspektora u skladu sa zakonom”. Vlada se obavezala i da posreduje i olakša investitoru „postizanje dogovora sa nadležnim organima i preduzećima za snabdijevanje vodom, električnom energijom i drugim komunalnim uslugama koje su neophodne za izvođenje radova”, kao i da investitoru omogući skraćene procedure za zapošljavanje stranih radnika tokom izgradnje.
Investitoru će biti omogućena do prava dobijena ovim ugovorom može prenijeti na treća povezana lica ili banku koja će odobriti kredit za ovu investiciju.
Lokacija koja je data u zakup je na obroncima Bjelasice, udaljena 12 kilometara od centra Kolašina i 2,3 kilometra od postojećeg skijališta Kolašin 1450. Planskim dokumentom predviđeno je da se na njoj može graditi hotel, apartmani i vile ukupne površine 74 hiljade kvadrata. U dokumenti se navodi da je lokacija atraktivna, jer će u blizini nje biti autoput Bar - Boljare i da će biti na 35 minuta od aerodroma Podgorica.
Bećirovićeva firma “Bepler i Džejkobson” je 2007. godine kupila dio imovinu bivšeg skijališta Jezerine u stečaju za 550 hiljada eura. Ta imovina je obuhvatala 147.000 kvadrata zemljišta, kao i žičaru Ćupovi i tri ski lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine-Bljušturni do, tabač snijega... Kasnije nakon više spornih odluka o dokapitalizacijama i presuda suda, ta imovina kao i preostala imovina bivšeg skijališta, u vlasništvu malih akcionara, postaje jedno preduzeće u kojem Bećirovićeva firma kontroliše 99 odsto akcija.
Cijena kvadrata 1.225 eura, noćenje minimum 80 eura
Investitor je obavezan da u roku od četiri godine završi projekte iz plana za „klaster 1” kojeg čine hotel sa 267 kreveta i apartmani sa 176 kreveta. Ukoliko uspješno završi tu fazu može da počne sa ostalima, a može i prava da prenese na nekog drugog. U drugoj fazi su naselja sa vilama i apartmanima sa ukupno 348 kreveta, a u trećoj su vile i apartmani sa 524 kreveta. U četvrtoj fazi je hotel sa 639 kreveta i apartmani sa 532 kreveta. Ukupna investicija za sva četiri klastera je procijenjana na 77,32 miliona eura. Naselje bi imalo 2.486 kreveta. Ostavljena je mogućnost investitoru da izmijeni ovaj plan, u skladu sa planom državne regulacije.
Gradnja druge faze bi trajala tri godine nakon završetka prve, a treća i četvrta bi trajale po četiri godine. To znači da bi gradnja cijelog naselja mogla trajati 15 godina, ali može i manje ako se klasetri budu gradili paralelno.
U analizi projekta, koju je uradila Vlada, predviđa se da će vrijednost nekretnina na ovoj lokaciji rasti i da će njihova realna prodajna vrijednost kvadrata apartmana nakon izgradnje biti 1.225 eura, kao i da će noćenje u hotelu biti oko 120 eura za dan a u apartmanima 80 eura.
Tokom izgradnje sve četiri faze moglo bi biti zaposleno oko 350 radnika, a nakon završetka bilo bi mjesto za 40 do 80 povremeno ili stalno zaposlenih radnika.
Bonus video:
