Uprkos nedavnoj odluci da se stopiraju nova zapošljavanja u državnoj upravi i najavama da će se poštovati preporuke međunarodnih institucija i smanjiti broj zaposlenih, Vlada nastavlja sa višegodišnjom praksom gomilanja državnog aparata i dodavanja radnih mjesta koja se pravdaju “povećanim obimom poslova”.
Tako je na sjednici krajem jula izvršna vlast postavila i zamjenika šefa kabineta premijera gdje je imenovana Jovana Bojović. Šef kabineta predsjednika Vlade je Dragoljub Bulatović koji je nedavno izabran i za predsjednika Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.
Na pitanje da li je kadrovsko rješenje “zamjenica šefa kabineta predsjednika Vlade”, neophodno u ovom momentu i koji su razlozi za imenovanje, iz Ministarstva javne uprave su odgovorili da je pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji kabineta predsjednika Vlade usvojenim 15. juna 2017. godine zbog nadležnosti, složenosti i obima poslova, “prepoznata potreba da šef kabineta ima zamjenika”.
Objasnili su da je ta potreba nastala jer je u prethodnom kvartalu Ministarstvo evropskih poslova postalo kancelarija za evropske integracije u okviru kabineta predsjednika Vlade, a kancelarija za komunikaciju sa građanima Generalnog sekretarijata pripojena je kabinetu predsjednika Vlade.
“Predsjednik Vlade iskazao je jasno opredjeljenje da i u pogledu samo jednog izvršioca, ne pristupi novom zapošljavanju, već je raspoređivanjem iz postojećeg kadra u kabinetu predsjednika Vlade dao doprinos planu optimizacije. Na sjednici Vlade 26. jula 2018. godine na mjesto zamjenice šefa kabineta imenovana je dosadašnja savjetnica u kabinetu predsjednika Vlade, koja u toj službi radi od 2010. godine”, rekli su iz ministarstva na čijem je čelu ministarka Suzana Pribilović.
5 generalnih direktora direktorata u okviru Ministarstva održivog razvoja i turizma i po jednog u ministarstvima vanjskih poslova, zdravlja i rada imenovala je Vlada na posljednjoj julskoj sjednici
Plan optimizacije javne uprave za period od 2018. do 2020. kojim su definisane dugoročne i kratkoročne mjere za optimizaciju broja zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou, predviđa ograničavanje zapošljavanja za period od godinu.
U javnom sektoru je zaposleno preko 50 hiljada ljudi. Planom optimizacije do 2020. godine, koji je Vlada usvojila 6. jula, bez posla bi, samo na centralnom nivou, moglo da ostane najmanje 4.637 ljudi, koji imaju ugovore na određeno vrijeme i o djelu.
Prema planu do kraja godine, broj zaposlenih u državnoj upravi biće smanjen za tri odsto, odnosno za 1.179 činovnika, dok će se u opštinama broj službenika morati smanjiti pet odsto, za 608. Predviđeno je da broj zaposlenih u državnoj upravi, do 2020. godine, bude smanjen pet odsto, odnosno za ukupno 1.965 službenika, a bez posla će ostati i deset odsto opštinara, odnosno njih 1.217. Službenicima koji prihvate sporazumni prekid radnog odnosa i status tehnološkog viška će se definisati poseban program mjera u okviru Investiciono razvojnog fonda ili nekog drugog organa.
Prema podacima MMF-a, visok nivo zaposlenosti u javnom sektoru od 29 odsto ukupne zaposlenosti u Crnoj Gori doveo je fond zarada za plate u javnom sektoru na 13 odsto BDP-a što je iznad prosjeka za napredne i zemlje u razvoju. U Izvještaju EK za Crnu Goru za 2018. godinu o javnoj upravi preporučuje se dalje obezbjeđivanje profesionalizma i depolitizacije državne uprave
U Izvještaju o funkcionalnoj analizi Ministarstva javne uprave i Uprave za kadrove, koju je pripremio tim Svjetske banke, navodi se da što se tiče javne uprave generalno, organizaciona optimizacija, slična onoj koja se preporučuje za Ministarstvo javne uprave i Upravu za kadrove, možda ne može u potpunosti ostvariti očekivano smanjenje broja zaposlenih od pet odsto do kraja 2019. godine.
“Mnoge organizacije tek treba da izgrade kapacitete za EU i rasporede adekvatno osoblje na nove funkcije koje proizilaze iz obaveza članstva u EU. Zbog toga optimizacija trenutne zaposlenosti stvaranjem jedinica sa jasnom misijom i ukidanjem nepotrebnog fragmentisanja može osloboditi određena radna mjesta, ali proces pristupanja EU može zahtijevati da se oslobođena radna mjesta preusmjere na druge poslove vezane za EU”, navodi se u Izvještaju.
Preporučuje se da Crna Gora zaposlenost u javnom sektoru smanji tako što će redukovati broj ministarstava i organa javne uprave.
“Umnožavanje malih organa dovodi do značajnog fragmentisanja uprave i neefikasnosti. U Crnoj Gori, 33 od 119 javnih organa ima manje od 20 zaposlenih. S obzirom na veličinu tržišta rada i ograničenu privlačnost državne službe (manje od jednog kandidata na dva javno oglašena upražnjena radna mjesta, prema izvještaju SIGMA), bilo bi logičnije da se smanji zaposlenost u javnom sektoru spajanjem malih jedinica i smanjenjem broja administrativnog osoblja. Fragmentisanje se može izbjeći ukoliko se srodne funkcije integrišu u manjem broju većih ministarstava i agencija. Na primjer, Estonija, članica EU koja ima skoro dva puta više stanovnika od Crne Gore, ima 11 ministarstava, dok Crna Gora ima 17 ministarstava”, navodi tim SB.
Kako se dodaje, još jedna važna lekcija za crnogorsku upravu jeste da usvajanje strategije i zakonodavnog okvira nije dovoljno za postizanje rezultata reforme.
Od početka godine 316 novih službenika
Na pitanje koliko je za pola godine bilo novih zapošljavanja u javnoj upravi, iz Ministarstva javne uprave su odgovorili da, imajući u vidu da je plan optimizacije rađen zaključno sa podacima za 2017. godinu, raspolažu podacima za 2018. godinu iz centralne kadrovske evidencije Uprave za kadrove koji ne obuhvataju cijeli javni sektor. Prema tim podacima, ukupan broj zaposlenih na centralnom nivou (bez javnih ustanova i drugih institucija koje nisu u CKE) za šest i po mjeseci ove godine na neodređeno i određeno vrijeme iznosi 316, od čega 81 osoba na određeno vrijeme, a 235 na neodređeno.
“U ukupan broj zaposlenih na određeno vrijeme spadaju i imenovana i postavljena lica (starješine organa, lica iz kategorije visoko-rukovodnog kadra, inspektori i ovlašćena lica)”, rekli su iz ministarstva.
Plan optimizacije javne uprave, kako su kazali iz Ministarstva, predviđa odstupanja od mjera ograničenja u sektorima od posebnog javnog interesa, uz prethodnu saglasnost Vlade.
“Odstupanja od ovih mjera se odnose na interni oglas, zamjenu privremeno odsutnog zaposlenog, imenovanje i postavljenje lica u skladu sa zakonom, započete postupke po osnovu javnih oglasa, radno angažovanje nezaposlenih lica u cilju sprovođenja mjera aktivne politike zapošljavanja u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast zapošljavanja (npr. javni radovi), radno angažovanje po osnovu projekata koji se finansiraju sredstvima EU ili donacija, poslove sezonskog karaktera, u skladu sa zakonom, izuzetno. Uži kabinet može odobriti dodatne, posebne izuzetke od ove mjere”, objasnili su iz Ministarstva.
Bonus video:
