Država treba da razmisli o poreskim olakšicama poljoprivrednim proizvođačima i mora nastaviti da ih podržava po ugledu na najrazvijenije zemlje svijeta, jer će u protivnom biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na glavne konkurente, ocijenila je Centralna banka (CBCG).
U Preporukama CBCG za ekonomsku politiku u narednoj godini, navodi se da su podsticaji razvoju poljoprivede važni za smanjenje siromaštva i zaustavljanje migracija.
"Očigledno je da Crna Gora ne smije prepustiti poljoprivredu samo tržištu, već je neophodan cjelovit program podrške koji bi se bazirao na tri stuba - unaprijeđenju konkurentnosti proizvođača, održivom upravljanju resursima i unaprijeđenju kvaliteta života na selu", poručuju iz CBCG.
Glavni rizici za poljoprivredu su, kako je navedeno, migracija seoskog stanovništva i deagrarizacija koja ima za posljedicu depopulaciju sela, nedostatak radne snage i nedovoljna obučenost
"Od posebnog je značaja promovisanje specifičnih, autohtonih proizvoda sa izraženim kvalitetom kako na domaćem tako i na stranom tržištu. Ustanovljeni žig Dobro iz Crne Gore na pojedinim proizvodima doprinosi prepoznavanju brenda iz Crne Gore", kazali su iz CBCG.
Podsticanjem proizvodnje organskih proizvoda i prepoznatljivog brenda, kako su dodali, dosljedno se primjenjuje i sam koncept ekološke države.
"Kontinuirana podrška organskoj poljoprivredi doprinijeće jačanju konkurentnosti crnogorskih proizvođača organske hrane", smatraju u CBCG.
Glavni rizici za poljoprivredu su, kako je navedeno, migracija seoskog stanovništva i deagrarizacija koja ima za posljedicu depopulaciju sela, nedostatak radne snage i nedovoljna obučenost, nerazvijena infrastruktura u ruralnim područjima i uzgoj neadekvatnog sortimenta.
Tu su i neadekvatno gazdovanje šumama i opasnosti od požara, kao i gubljenje konkurentnosti zbog manjih subvencija od onih koje dobijaju konkurenti i ekstenzivnog načina proizvodnje.
Zbog neospornog potencijala oblast šumarstva, kako navode u CBCG, predstavlja jednu od mogućnosti za socio–ekonomsko unapređenje nerazvijenih područja u Crnoj Gori
"U narednom periodu je neophodno raditi na novoj Strategiji kako bi se išlo u korak sa ciljevima reformisane Zajedničke poljoprivredne politike (CAP – Common Agricultural Policy)", jedna je od preporuka CBCG.
Potrebno je, kako se dodaje, nastaviti sprovođenje projekata kao što je Razvojna pomoć farmerima u udaljenim oblastima Crne Gore, koji je posvećen razvoju stočarstva na sjeveru zemlje, a sprovodi ga Agencija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u saradnji sa Vladom.
Iz CBCG navode da su štete na poljoprivrednim proizvodima i usjevima, stoci i drugim resursima su redovan pratilac poljoprivredne proizvodnje.
Iako se neki od ovih rizika mogu osigurati u okviru redovnog sistema osiguranja, proizvođači rjetko koriste tu mogućnost zbog visokih premija osiguranja, a štete većeg obima prevazilaze mogućnosti saniranja od strane samih proizvođača.
"Stoga bi bilo korisno državno participiranje u troškovima osiguranja",smatraju u CBCG.
Zbog neospornog potencijala oblast šumarstva, kako dodaju, predstavlja jednu od mogućnosti za socio–ekonomsko unapređenje nerazvijenih područja u Crnoj Gori.
"U periodu od naredne do 2020. godine dio sredstva EU - IPA za ruralni razvoj i druge namjene, usmjerava se i u razvoj šumarstva, pa je neophodno odgovarajućim mjerama i planovima privući sredstva za razvoj ovog nedovoljno razvijenog segmenta", poručuju iz CBCG.
Bonus video:
