Ministarstvo finansija analizira formulu usklađivanja penzija koja treba da “obezbijedi održivost penzionog fonda, uz istovremeno očuvanje standarda najstarije populacije”, odgovoreno je “Vijestima” iz tog resora Vlade ne precizirajući na koji način će to biti urađeno.
To je dio odgovora na pitanja “Vijesti”: zašto Ministarstvo finansija nije predložilo odmrzavanje rasta penzija nakon povećanja PDV-a kako je još u maju najavio ministar finansija Radoje Žugić? Da li će Ministarstvo podržati predlog poslanika SNP-a da se rast penzija odmrzne? Ukoliko penzije ne bi bile povećane ove godine, da li bi naredne godine penzije bile usklađivane sa dvogodišnjom stopom inflacije, ili bi se na tadašnje povećanje penzije dodalo i ono koje je trebalo da se desi ove godine?
“Sa posebnom pažnjom, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, pratimo i analiziramo primjenu mjere koja se odnosila na privremeno zamrzavanje rasta penzija, a koja je bila iznuđena usljed činjenice da se najveći dio budžetskog deficita generiše upravo kod penzionog fonda”, navedeno je iz Ministarstva bez preciznog odgovora.
Skupština je krajem prošle godine, na predlog Vlade, izmjenila zakon pa ove godine nije bilo usklađivanja penzija sa rastom inflacije i prosječne zarade čime je penzioneri oštećeni za povišicu od oko 3,3 odsto. Kabinet Mila Đukanovića je time preko najstarije populacije uštedio 12 miliona eura.
Prelević: Dvostruko oštećeni
Zbog neusklađivanja penzija za 3,3 odsto ove godine penzioner koji prima prosječnu penziju od 276 eura je oštećen za 9,1 euro mjesečno ili 109 eura na godišnjem nivou.
Ukoliko penzije ove godine ne bi bile uvećane, to znači da će penzioneri biti dvostruko oštećeni, za povećanje koji nijesu dobili ove godine i zbog toga što će im sadašnji umanjeni iznos biti osnovica za sljedeće usklađivanje do kojeg bi trebalo da dođe u januaru naredne godine.
Penzioneru sa prosječnom penzijom osnovica za nove usklađivanje sada će biti 276 eura, a da je bilo ovogodišnjeg usklađivanja ona bi iznosila 285 eura. Ako bi na primjer sljedeće povećanje bilo tri odsto, prosječna penzija bi iznosila 284 eura, a da je bilo usklađivanja ove godine ona bi zbog veće osnovice vrijedila 293 eura. Šteta za penzionera će se povećavati u svakom narednom usklađivanju.
Član udruženja penzionera, koje je dio Demokratskog fronta, i nekadašnji direktor Zavoda za statistiku Radivoje Prelević je kazao da je računica jasna i da su penzioneri dvostruko oštećeni. Na pitanje da li je moguće da se u narednom usklađivanju računa dvogodišnja stopa inflacije, kazao je da bi to bilo dobro, ali da nije siguran da li je to pravno moguće.
“To bi smanjilo štetu koji bi nastajala u narednom periodu. Vlada je do sada pri obračunu rasta penzija uvijek koristila statistiku koja je njoj više odgovarala da bi napravila uštedu na štetu penzionera. Bilo bi dobro kada bi promjenili tu praksu, ali to ne očekujem”, kazao je Prelević.
Vlast stopirala rast
Poslanici SNP-a su tražili izmjene zakona kojima bi se, zbog povećanja prihoda budžeta usljed povećanja poreza na zarade i PDV-a, penzije od 1. avgusta uvećale za predviđeni iznos, ali skupštinska vladajuća većina to nije prihvatila.
Poslanik SNP-a Neven Gošović je kazao da je njihov predlog još u proceduri kao poseban amandman, i da se o njemu, ako bude postojala dobra volja, može glasati na jesenjem zasjedanju.
“Naš cilj je bio da ispravimo nepravdu i makar za toliko poboljšamo položaj penzionera. Računanje dvogodišnje inflacije u sljedeći obračun sada po zakonu nije moguće, ali ako bi postojala dobra volja u parlamentu, mogli bi jednom izmijeniti zakon i u korist penzionera”, kazao je Gošović.
Na dopunsko pitanje da li “analiziranje formule usklađivanja penzija”, koja sada predviđa da se penzije jedanput godišnje povećavaju za iznos koji predstavlja zbir 75 odsto rasta inflacije i 25 odsto rasta prosječne neto zarade, znači njenu izmjenu, iz ministarstava je odgovoreno da je “penzijska reforma dugoročan proces u kojem je neophodno pratiti efekte pojedinih zakonskih mjera i, zavisno od njih, propisivati nova, odgovarajuća zakonska rješenja”.
“Predmet posebnog posmatranja i analiza Ministarstva finansija i Ministarstva rada i socijalnog staranja je formula za usklađivanje penzija. Zavisno od rezultata analiza, odlučiće se o daljim mjerama koje će svakako ići u korist obezbjeđenja standarda korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i održivosti penzijskog sistema”, navedeno je u zajedničkom odgovoru ova dva ministarstva.
Na zahtjev da objasne kako planiraju da sada obezbijede održivost Fonda PIO, a da se istovremeno ne smanje penzije ili ne povećaju doprinosi, odgovoreno je da će se zavisno od analiza preduzimati mjere koje treba da penzioni sistem učine stabilnim i održivim na duži rok. U ministarstvima očekuju da će ovaj problem biti smanjen uz ekonomski rast i aktivniju borbu protiv sive ekonomije.
“U tom pravcu, ono na čemu Vlada intenzivno radi, a što će, posredno, dati značajan doprinos ublažavanju deficita penzionog fonda, jeste stvaranje platforme za ekonomski rast, i to kroz ubrzanje strukturnih i regulatornih reformi, unapređenje institucionalnog i poslovnog ambijenta, izgradnju kvalitetne infrastrukture i realizaciju razvojnih projekata u sektorima turizma i energetike”, navedeno je u odgovorima.
Fokus na to da li i kako poslodavci uplaćuju doprinose
Iz ministarstava finansija i rada i socijalnog staranja su najavili da će u narednom periodu posebno biti fokusirani na kontrolu tržišta rada kako bi se utvrdilo da li poslodavci pravilno obračunavaju i plaćaju poreze i doprinose na lična primanja. “Ovim će se stvoriti uslovi za bolju naplatu doprinosa na lična primanja i, samim tim, ostvarivanje javnih prihoda u većem obimu, što će poboljšati bilans penzionog fonda i doprinijeti stabilnijem sistemu isplate penzionih davanja”, očekuju u Vladi.
“Vlada je do sada pri obračunu rasta penzija uvijek koristila statistiku koja je njoj više odgovarala da bi napravila uštedu na štetu penzionera”, kazao je nekadašnji direktor Zavoda za statistiku Radivoje Prelević
Ova dva ministarstva nijesu mogli da odgovore za koliko radnika se ne uplaćuju ili neredovno uplaćuju doprinosi jer zbog sadašnjih zakonskih ograničenja poslodavac šalje izvještaj o uplati doprinosa tek kada isplati zaradu radnicima, što znači da ako nije zvanično isplatio platu, nema obavezu da plaća i šalje izvještaj za doprinose. Iz tog razloga informacioni sistem Poreske uprave ne može obezbjediti precizne podatke o dugu za poreze i doprinose.
Prema analizi, koju su uradili u februaru ove godine, procijenjeni dug za poreze i doprinose na lična primanja iznosi 119,84 miliona eura. Od ovog iznosa na doprinose za PIO se odnosi 57,4 miliona , a na doprinose za zdravstveno osiguranje 34,4 miliona eura.
Navedeno je da je Komisije za suzbijanje sive ekonomije inicirala izmjenu Zakona o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještavanja obračuna i naplate poreza i doprinosa, kojima bi se obezbijedilo prikupljenje kvalitetnijih podaka i bolja kontrola.
Poreska uprava će i dalje koristi sve zakonske mehanizme za naplatu poreskih potraživanja, a u periodu januar-jun ove godine za prinudnu naplatu ovih dugova izvršila je 1.801 blokadu računa i 645 zabilježbi hipoteke.
Da nema deficita Fonda PIO, budžet bi bio na dobitku
Prema budžetu za ovu godinu prihod od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosiće 226 miliona, dok je za isplatu svih penzija potreban 401 milion, što znači da je deficit Fonda PIO, koji je dio državnog budžeta, 175 miliona.
Ukupni deficit državnog budžeta, koji predstavlja razliku između izvornih prihoda i redovnih rashoda, iznosi 95 miliona, što znači da bi imali suficit od 80 miliona kada ne bi imali manjak Fonda PIO. Kada se na redovne rashode budžeta dodaju troškovi za vraćanje pozajmica od 118 miliona, takozvana “nedostajuća sredstva” u budžetu iznose 213 miliona a oni se pokrivaju novim pozajmicama. Kada ne bi imali deficit Fonda PIO, nedostajuća sredstva bi iznosila svega 38 miliona.
Galerija
Bonus video:
