Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije se ni danas, kako se očekivalo, izjasnio o predlogu zaključaka Vlade u vezi sa rješavanjem problema u Kombinatu aluminijuma (KAP), odnosno o ponudi ruskog vlasnika da ustupi svoje akcije izvršnoj vlasti.
Predsjednik Odbora i član Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, prekinuo je sjednicu nakon što su predstavnici poslaničkih klubova u kratkom izlaganju ponovili stavove svojih stranaka o predlogu Vladinih zaključaka.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, negodovao je zbog takve odluke Damjanovića, ocijenujući da je glasanje trebalo da se obavi.
Damjanović je naveo tri, kako je rekao, dovoljno ključna razloga da se danas ne glasa o zaključcima. Među njima su to što sjednici nijesu prisustvovali pojedini članovi Odbora, što je potrebno upodobiti predlog zaključaka i što će sjutra biti održan Kolegijum Skupštine na kojem bi trebalo da se sazna kada će se i da li će se zakazati sjednica parlamenta na kojoj bi se razgovaralo o KAP-u.
“Imajući u vidu da ovdje nemamo prisustvo svih kolega i da uoči sjednice parlmenta moramo imati i neku dokumentacionu osnovu u smislu izvještaja o garancijama, kao i činjenicu da se tekst informacije koju sam tražio po zaključcima dostavi članovima Odbora kako bi je upodobili i dali svoje predloge, a imajući u vidu i da će se ostaviti prostora i kolegama iz sindikata da izraze svoj stav ovdje ćemo sjednicu prekinuti”, rekao je Damjanović.
“Ulazak u stečaj prije nego što se konstatuje zaštita prava radnika je napad na radnička prava”, smatra Milić
On je kazao da će sjednica biti nastavljena u najkraćem mogućem roku, nakon što se sjutra održi Kolegijum Skupštine kako bi se znalo da li će se i kada zakazati zasjedanje parlamenta na kojem će se raspravljati o KAP-u.
Članovi Odbora, kao i ministar ekonomije, Vladimir Kavarić u svojim izlaganjima nijesu saopštili nikakve nove informacije u odnosu na sjednicu koja je održana 28. februara i na kojoj se, ni nakon četvorosatne rasprave, to skupštinsko tijelo nije izjasnilo o Vladinom predlogu zaključaka.
Predstavnici izvršne vlasti i danas su, kao i tada, ponovili da preferiraju ponudu ruskog partnera, dok je Socijaldemokratska partija (SDP) još jednom saopštila da je neće podržati.
Ruski vlasnik u KAP-u, Centralno evropska aluminijumska kompanija (CEAC) kojom upravlja En plus grupa, ponudila je crnogorskoj Vladi da odmah i besplatno na nju prenesu 29,3 odsto akcija koje imaju u fabrici.
Od 120 miliona eurakoliko KAP duguje VTB, EN plus grupi i CEAC-u, potražuju 40 miliona. Preostalih 80 miliona eura duga otpisuju odmah ukoliko KAP pomenuti iznos od 40 miliona uplati odmah.
Kavarić je naveo da je Vlada formalno pravno sprovela procedure raskida ugovora i da stoji na poziciji da su te akcije njene, ali da se dionice ne mogu preknjižiti bez saglasnosti CEAC-a ili bez arbitraže
Ukoliko se KAP odluči za opciju da sredstva uplati u periodu od četiri i po godine, CEAC i EN plus grupa će 80 miliona eurakoliko im KAP duguje pretvoriti u akcijski kapital i te dionice su takođe spremni da za jedan eura prenesu na Vladu Crne Gore nakon isplate iznosa od 40 miliona, uz solidarno jemstvo.
Preostale dvije opcije za rješavanje situacije u KAP-u su stečaj i ponuda vlasnika Željezare, turske Tosjali grupe, što je za Vladu manje prihvatljivo u odnosu na ponudu En plus grupe.
Poslanik SNP-a, Srđan Milić, rekao je da za tu partiju Vladini predlozi zaključaka nijesu prihvatljivi i da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti električnoj energiji.
“Ono što predlažem da se uradi jeste da se do 31. maja ove godine obavi revizija dugova KAP-a kako bi se identifikovalo realno stanje zaduženosti i da se o tome poseban izvještaj podnese Odboru, Skupštini i Vladi, kao i da se od Državne revizorske institucije (DRI) zatraži da obavi kompletnu revizija poslovanja KAP-a od 2005. godine”, rekao je Milić.
On je podsjetio da od 1982. godine nije izgrađen nijedan novi energetski objekat na teritoriji Crne Gore.
Prema riječima Milića, stečaj kao opcija rješavanja problema u KAP-u uvijek postoji, jer ne zavisi ni od Vlade, ni od jednog poslanika.
“Ulazak u stečaj prije nego što se konstatuje zaštita prava radnika je napad na radnička prava”, smatra Milić.
Šehović smatra i da su se odavno ispunile raskidne klauzule iz Ugovora o poravnanju koji je potpisan 2009. godine čime je prestao da važi kupoprodajni iz 2005. i da je shodno tome, CEAC-u već trebalo oduzeti akcije koje ima u KAP-u
Za člana Odbora iz Pozitivne Crne Gore, Mladena Bojanića, neozbiljno je i neodgovorno donositi bilo kakve odluke u vezi KAP-a, prije nego što se ne uradi analiza poslovanja od 2005. do danas.
On smatra i da bi trebalo imati i kompletnu reviziju garancija, definisan odnos između KAP-a i energetskih kompanija, kao i urađen poslovni plan za narednih pet godina.
“Tražimo da se ispoštuju zaključci Skupštine od prošle godine, pa tek onda da se traži ekonomski održivo rješenje”, rekao je Bojanić.
Meodjević tvrdi da je u priči u vezi KAP-a od početka preovladavao privatni interes, kao i da se radi o pljački i o tome ko to treba da plati.
“Mi se danas nalazimo u poziciji taoca. Crna Gora je ucijenjena. Ekonomska računica i izlaz iz ovoga ne postoji”, rekao je Medojević.
On je ponovo pozvao Kavarića da, ako ne može da raskine ugovor sa CEAC-om, podnese ostavku.
“Vlada ovim predlogom priznaje da je nemoćna i da nema snage da se izbori sa ruskim partnerom. Nema tog građanina koji može dići ruku za ove zaključke, a da mirno zaspe”, poručio je Medojević.
Predlogom je predviđeno da se zarade smanje skoro svim regulatorima, dok se, kada je u pitanju Centralna banka Crne Gore (CBCG), predlaže nastavak sprovođenja mjera racionalizacije
Poslanik SDP-a, Damir Šehović, ponovio je da za tu stranku nije prihvatljiv predlog koji je Vlada ponudila, odnosno ponuda ruskog vlansika, jer, između ostalog, do sada nije sproveden nijedan skupštinski zaključak, a cijena toga je, kako je naveo, 85 miliona EUR.
“Skupštinski zaključci nijesu švedski sto da iz njih uzimate ono šta vam se sviđa”, rekao je Šehović i dodao da ponuda Rusa nije u interesu ni države Crne Gore, ni građana ni radnika, a ni samog KAP-a.
Šehović smatra i da su se odavno ispunile raskidne klauzule iz Ugovora o poravnanju koji je potpisan 2009. godine čime je prestao da važi kupoprodajni iz 2005. i da je shodno tome, CEAC-u već trebalo oduzeti akcije koje ima u KAP-u.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Vukčević, ocijenio je da se mora uraditi sve da KAP ne dođe u situaciju stečaja, dok su iz Bošnjačke stranke saopštili da ipak preferiraju varijantu raskida ugovora sa CEAC-om.
Kavarić je ponovio da su u Vladi nezadovoljni funkcionisanjem KAP-a i ruskim vlasnikom, zbog čega je izvršna vlast, kako je podsjetio, pokrenula proces raskida ugovora mnogo ranije nego što su doneseni skupštinski zaključci u februaru prošle godine.
On je podsjetio da se prvi, odnosno osnovni ugovor, ne može raskinuti na brz i efikasan način bez kooperativnosti CEAC-a.
Kavarić je naveo da je Vlada formalno pravno sprovela procedure raskida ugovora i da stoji na poziciji da su te akcije njene, ali da se dionice ne mogu preknjižiti bez saglasnosti CEAC-a ili bez arbitraže.
Odbor je, povodom realizacije zaključaka Skupštine u vezi razmatranja predloga finansijskih sa planovima rada nezavisnih regulatornih tijela za ovu godinu, jednoglasno usvojio predlog ocjena i stavova o smanjivanju zarada predstavnicima regulatornih tijela, koje je sastavio Damjanović i sa kojim je saglasno Ministarstvo finansija.
Predlogom je predviđeno da se zarade smanje skoro svim regulatorima, dok se, kada je u pitanju Centralna banka Crne Gore (CBCG), predlaže nastavak sprovođenja mjera racionalizacije.
Regulatori na osnovu toga treba da naprave predloge izmjena i dopuna finansijskih planova i da ih pošalju Parlamentu.
Medojević je prvobitno predložio da se zatraži mišljenje Stručne službe Odbora da li to skupštinsko tijelo može da daje takve materijale u vidu ocjena i stavova, a nakon što je dobio odgovor od Damjanovića da se danas mora glasati, usmeno je predložio dva njegova predloga, koji podrazumijevaju da se plate menadžmentu CBCG svedu na nivo poslaničkih, kao i da se sva radna mjesta u toj instituciji popunjavaju preko javnih konkursa.
Njegovi predlozi međutim nijesu dobili potrebnu većinu.
Bonus video:
