Devet poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) podnijeli su Skupštini predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Predlog ima za cilj da ubrza postupak restitucije i ispravi nepravdu učinjenu ranijim vlasnicima kojima je imovina oduzeta setom revolucionarnih zakona nakon Drugog svjetskog rata.
SNP je predložio da se isplata naknade za obeštećenje ranijim vlasnicima, čija imovina nije mogla biti vraćena jer je privedena namjeni, ubuduće obavlja dva puta godišnje - 15. jula i 15. decembra, a ne kako je sada slučaj jednom godišnje - sredinom jula.
Prema predlogu, julska rata bi svake godine bila redovna u punom iznosu proporcionalno iznosima svih zahtjeva u odnosu na ukupna potraživanja prema Fondu za obeštećenje, dok bi se decembarska rata isplaćivala, prema raspoloživosti novca u Fondu, sve do njihove konačne isplate.
Sadašnjom dinamikom isplate jednom godišnje pojedini raniji vlasnici sa većim iznosom obeštećenja na svoj novac u punom iznosu moraju čekati više od 10 godina, a na berzi država više ne otkupljuje obeznice restitucije po cijeni od 35 centi za euro kao što je bio slučaj prije nekoliko godina.
Izmjenama zakona predlaže se izdvajanje više novca za ovu namjenu, da ukupan iznos za jednu godinu ne može preći 0,5 odsto bruto-domaćeg proizvoda za prošlu godinu, ali i da ukupan iznos obeštećenja po ovom zakonu ne može preći 10 odsto BDP-a tokom njegove primjene.
SNP je predložio da tri regionalne komisije koje razmatraju zahtjeve ranijih vlasnika budu zadužene „da najkasnije do kraja 2013. godine donesu prvostepena rješenja po svim pokrenutim zahtjevima i dostave ih strankama na razmatranje“.
Dosadašnji postupak razmatranja zahtjeva većine vlasnika oduzete imovine i njihovih pravnih nasljednika, otegao se prema važećem propisu u nedogled bez izgleda da uskoro budu okončani.
„Osnovni razlog za predlaganje ovog zakona je stvaranje pravnog okvira da se omogući pravednost, jednakost i efikasnost u rješavanju zahtjeva građana za povraćaj oduzetih imovinskih prava i obeštećenje, jer postupci rješavanja zahtjeva, traju neopravdano dugo i dezavuišu smisao i svrhu samog Zakona“, istakli su iz SNP-a.
Poslanici SNP-a prepoznali su posebnu Komisiju Ministarstva finansija za ujednačavanje postupka „kao jednu od glavnih kočnica brze, pravedne i efikasne primjene ovog zakona“, zbog čega su predloženim tekstom zatražili njeno ukidanje.
Izmjenama Zakona predviđeno je da Fond za obeštećenje može, ukoliko je to moguće, ponuditi pokretne i nepokretne stvari u njegovom vlasništvu „kao naknadu za oduzeta imovinska prava“. Predviđeno je takođe da Fond bivšim vlasnicima može ponuditi i otkup duga po osnovu obeštećenja, pod uslovima koje utvrdi Vlada.
Pravdu iz Strazbura čeka oko 3.000 građana
Stare nepravde prema velikom broju vlasnika oduzete imovine i njihovim nasljednicima zamijenjene su novom nepravdom, to se posebno odnosi na građane kojima je imovina oteta nakon 1968. godine, a nikada nije adekvatno obeštećena.
Njih oko 3.000, koji nijesu uspjeli pravdu ostvariti u Crnoj Gori, jer država smatra da im je imovina oduzeta uz pravičnu naknadu, obratili su se Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Od stupanja na snagu Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, prema podacima Ministarstva finansija, nadležne komisije su donijele ukupno 168 rješenja kojim je vraćena oduzeta nepokretna imovina.
Od ukupno 11.319 primljenih zahtjeva za povraćaj oduzete imovine ili obeštećenje, do 1. decembra 2012, nadležne komisije riješile su 4.551 predmet ili 40,2 odsto. Taj statistički podatak bi, međutim, trebalo uzeti sa rezervom jer su u riješene predmete ubrojani i odbijeni zahtjevi ranijih vlasnika kojima država ne planira da vraća otetu imovinu niti da ih obešteti, a kojih je u navedenoj statistici ubjedljivo najviše ali nije saopšten precizan broj.
“Dug po osnovu obeštećena za oduzetu imovinu na dan 31. decembar 2012. iznosi približno 82 miliona eura”, saopštili su iz ovog vladinog resora.
Bonus video:
