Jedna od prvih bitaka kojom je država pokušala dokazati namjeru da se obračuna sa “visokom korupcijom” traje već sedam godina. Toliko je prošlo od kada je u Baru policija uhapsila “krupnu ribu”, izvršnog direktora Luke Bar Miodraga Gvozdenovića.
Sada se nekadašnjem moćnom rukovodiocu i njegovim bivšim saradnicima sudi za krivično djelo koje zakonski više ne postoji. A taj postupak postaje primjer kako u ovdašnjim institucijama nema istinske volje za borbu protiv korupcije.
Paralelno teče proces marginalizacije i uništenja Luke Bar. Sistemska, administrativna, politička ili neka duga korupcija, dovela je najveću barsku kompaniju na najniže grane. Njen godišnji obrt je najmanji u regionu, ali su razmirice u vladajućoj koaliciji izbjegnute jer su obje partije namirene – podjelom funkcionerskih mjesta u dvije sestrinske kompanije nastale od nekadašnje Luke Bar.
Vlast kao da ne brine to što podaci iz finansijskih izvještaja obje firme pokazuju da one iz godine u godinu knjiže sve veće gubitke. Tako je kompanija Kontejnerski terminali i generalni teret (KTGT) zabilježila u 2010. gubitak od 11 miliona, dok je godinu dana kasnije on iznosio 12,2 miliona eura.
Slično je i sa Lukom, pod čijom su ingerencijom ostali takozvani rasuti tereti. Ona je po izvještaju za 2010. imala gubitak od 2,4 miliona. Godinu kasnije on je narastao na skoro tri.
Barsku Luku kao da ne dotiče to što se slobodne carinske zone sa Istoka sele u region Balkana, sve više upošljavajući ovdašnje luke. Procjenjuje se, zato, da će obim pretovara u lukama Zapadnog Balkana u skoroj budućnosti porasti i do 24 odsto. Podaci, međutim, pokazuju da su Luka i KTGT izgubili trku na Jadranu. Tako je luka Ploče promet posljednje dvije godine povećala za 25 odsto, Drač za 10, Kopar i Rijeka za 27, odnosno 16 odsto. U isto vrijeme Bar je pao za 13,6 odsto.
O tome se, međutim, ćuti, dok ključeve u dvije barske kompanije čvrsto drže kadrovi vladajuće koalicije.
Barsku Luku kao da ne dotiče to što se slobodne carinske zone sa Istoka sele u region Balkana, sve više upošljavajući ovdašnje luke
Hapšenje Miodraga Gvozdenovića u jesen 2006. stvorilo je utisak da će vlast prestati da toleriše nedomaćinsko raspolaganje državnom imovinom.
Barska afera je uslijedila nedugo nakon afere sa nacionalnom aviokompanijom, čiji je direktor Zoran Đurišić bio pod istragom takođe zbog sumnji za zloupotrebu službenog položaja. Đurišića su pritvor i suđenje zaobišlili, a Gvozdenović poslije godina mrcvarenja, sprema tužbu protiv države i bivše firme.
Osim te šture rečenice - da će tužiti državu i Luku - on nije bio spreman da išta više kaže za “Vijesti” nakon što je u posebnom postupku oslobođen krivice da je sklapajući nekoliko ugovora oštetio preduzeće za približno milion eura.
Tužilaštvo nije dokazalo da je Luka Bar oštećena u poslovima koje je Gvozdenović ugovorio sa italijanskom “Portolevante trade” i podgoričkim “Fab live” i Krizma trade”.
Pred Višim sudom u Podgorici, koji je Gvozdenovića oslobodio ovih optužbi, 12. februara će pred drugim sudijom biti nastavljen proces po optužnici koja datira iz istog perioda, ali koja je pravno problematična. Suština je da je stavka KZ koji se stavlja na teret optuženima izbrisana iz izmijenjenog zakonika i da su oni izgubili zakonsku privilegiju da im se sudi po zakonu koji je bio blaži za njih.
“Takvim ponašanjem vrijeđa se pravo na odbranu optuženih”, kaže Gvozdenovićev advokat Dušan Lukšić. “Moj klijent ne zna kako da se brani, ja imam problem kako da ga savjetujem jer ga optužuju za nešto što ne postoji”, objašnjava advokat. Zbog toga je Gvozdenovićeva odbrana tražila izuzeće zamjenice specijalne tužiteljke Mire Samardžić. Odluka o tom zahtjevu još se čeka.
Objašnjavajući svoj zahtjev, advokat Lukšić kaže za “Vijesti nedjeljom” kako je tužiteljka Samardžić dva puta odbila njegov usmeni zahtjev da optužnicu uredi, odnosno upodobi sa Krivičnim zakonikom. Lukšić kaže da nema objašnjenje zbog čega sudija Biljana Uskoković, koja je naslijedila predmet od koleginice Slavke Vukčević, ne donese odbijajuću presudu. Nije mu jasno ni zašto se suđenje iz različitih razloga odlaže u nedogled. ”Takvim činjenjem,odnosno nečinjenjem stvara se pravna nesigurnost kod građana”, kaže Lukšić.
“Želim da se više sve to okonča, jer znam da nisam ništa loše uradio”, kaže za “Vijesti” jedan od 11 optuženih Zoran Ostojić, predsjednik sindikata Luke koji je okrivljen da je sa Gvozdenovićem učestvovao u nezakonitoj kupovini 14 automobila.
Pored toga, Gvozdenović i njegovi bivši saradnici terete se da su falsifikovali izvještaje blagajni, i nemilice trošili novac izmišljajući navodnu pomoć radnicima do kojih ona nije stizala… Dokumentaciju o tome tužilaštvo i policija dobili su iz Luke, a istragu je pokrenuo tadašnji poslanik SDP-a Miodrag Iličković, koji je bio predsjedavajući Upravnog odbora barske kompanije.
Nakon izdvajanja Kontejnerskih terminala iz Luke, na njihovo čelo došao brat od tetke Andrije Lompara
I prije toga, njegove partijske kolege, kao i visoko pozicionirani funckioneri DPS-a bili su obaviješteni da se u Luci rasipa šakom i kapom. Ali, nije bilo preporučljivo dirati u to jer su rezultati na izborima u Baru najviše zavisili od Luke. To je vjerovatno i bio važan razlog što je Branimir Gvozdenović, tadašnji potpredsjednik Vlade iz redova DPS-a, koji i danas odlučuje o kadrovima u Baru, kontaktirao tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića kada je započeta istraga. Veljović je o tome i javno progovorio na pres konferenciji, izuzev što nije želio da kaže o kome se radi.
Visoki funkcioner vladajuće koalicije nezvanično je, međutim, ispričao za “Vijesti” da Miodrag Iličković pokretanjem te istrage nije mogao da izdejstvuje mjesto Gvozdenovićevog nasljednika za svoju partiju i da je htio, jer je DPS u Luci i Baru čvrsto držao konce. Navodno, politički interes u ovoj istrazi nije dominirao.
Zato ni tadašnji ministar saobraćaja Andrija Lompar, takođe funkcioner SDP-a, nije imao velikog uticaja na preduzeće koje mu je bilo u resoru. Zato je kasnije, kada je dogovoreno izdvajanje Kontejnerskih terminala iz Luke, na njihovo čelo protežirao brata od tetke Andriju Radusinovića.
Ni od toga, pokazalo se, nije bilo veće koristi.
DPS i SDP se namirili i izmirili podjelom funkcionerskih mjesta: Gvozdenović i Iličković
Luka Bar se već nekoliko godina nalazi na spisku za privatizaciju, dok je procedura za KTGT otpočela. Da li će barska preduzeća i njihovi zaposleni doživjeti kraj tog procesa kao i ostale privatizovane kompanije u Crnoj Gori, tek će se vidjeti.
Propao aranžman sa Srbijom
Kontejnerski prevoz od Luke Bar ka Srbiji i Mađarskoj nikada nije realizovan, iako je o tome bio postignut dogovor sa Beogradom.
Posao je, prema informacijama “Vijesti”, stopirao lobi koji kontrolišu pojedinci iz DPS-a, koji su preko takozvanih trećih lica kamionima prevozili lučki teret iako je on duplo skuplji od željezničkog transporta. Ovo, međutim, nije bio predmet optuženja.
Kontejnerski prevoz od Luke Bar ka Srbiji i Mađarskoj nikada nije realizovan, iako je o tome bio postignut dogovor sa Beogradom
Izgubljena bitka
Ekspert za kontejnerski transport rekao je “Vijestima nedjeljom” da su sve luke u regionu intenzivirale takmičarski duh i razvile novu strategiju”.
“U završenoj fazi je izgradnja pet terminala u Srbiji i Mađarskoj,čiji su vlasnici jadranske luke Kopar i Rijeka, a postoje planovi za još pet. Luka Kopar ima 12 redovnih kontejnerskih blok vozova ka Budimpešti, Luka Rijeka ima tri voza, a razmišlja o još pet.
Albanska luka Drač je intenzivirala razvoj kapaciteta i podigla nivo kvaliteta, a prije dvije godine je sklopljen ugovor o izgradnji nove luke Valona, gdje značajan udio treba da ima Kosovo, značajna gravitaciona zona za nas.
Koliko su se prilike u Albaniji promijenile posljednjih pet godina govori činjenica da se pet špeditera udružilo da formira brodsku flotu kako bi bili konkurentniji. Dvocifreni pozitivni trendovi kod gotovo svih Jadranskih luka, osim nas, nameće na razmišljanje šta se događa i kakva je naša perspektiva,” kaže sagovornik koji je htio da za novine govori anonimno.
Galerija
Bonus video:
