Premijer Milo Đukanović nedavno je saopštio da će njegova Vlada napraviti “korekciju” u odnosu prema domaćoj proizvodnji, uključujući poljoprivrednu, pa će imati prilike da to ubrzo pokaže.
Crnogorske živinare traže hitnu podršku ili će, kako su saopštili “Vijestima”, proizvodnja svježih jaja kojih ima dovoljno za domaće tržište, nestati zbog prekomjernog uvoza.
Prema podacima Monstata, od januara do oktobra ove godine uvezeno je svježih jaja u vrijednosti od 1,65 miliona eura, što je 20 odsto više nego u cijeloj prethodnoj godini. Ubjedljivo najviše jaja se uveze iz Bosne i Hercegovine, čiji udio u uvozu za ovu godinu čini čak 75 odsto, ili 1,24 miliona eura. Ostatak se odnosi na Hrvatsku (187.102 eura), Srbiju (132.336 eura) i Makedoniju (88.021 euro).
Članovi Udruženja živinara Crne Gore ‘Montenegro eggs’ kažu da imaju više od 450.000 koka nosilja, smještenih u 1.128 savremeno opremljenih objekata.
“Dominantan udio od 80 odsto odnosi se na proizvodnju jaja što je sasvim dovoljno za potrebe crnogorskog tržišta”, rekao je predsjednik Udruženja Radovan Jovović.
Crnogorske živinare traže hitnu podršku ili će, kako su saopštili “Vijestima”, proizvodnja svježih jaja kojih ima dovoljno za domaće tržište, nestati
On napominje da je prema analizama evropskog tržišta prosječna godišnja potrošnja od 170-190 jaja po jednom stanovniku ili dnevna potrošnja od 320.000 jaja”.
Jovović upozorava da je uvoz svježih jaja u brzom rastu, koji je u 2010. godini iznosio 18 miliona jaja, da bi u 2012. godini dostigao količinu veću od 30 miliona.
U Udruženju upozoravaju da je to stanje neodrživo, a da direktnu štetu trpe domaći živinari, ali i cjelokupna privreda.
„Crnogorski proizvođači u zadnjih godinu dana imaju ogroman problem oko plasmana, kažu iz Udruženja i žale se na nelojalnu konkurenciju.
Jovović kaže da su se neke firme okrenule uvozu jaja drugog kvaliteta, a ne na sopstvena ulaganja u proizvodnju koja su vrlo skupa.
“Te firme na tržištima drugih država otkupjuju viškove jaja od velikih proizvođača, koji se oslobađaju megalomanske proizvodnje i to po vrlo niskim cijenama, jer se radi o hlađenim jajama starosti od 30 do 60 dana. Takav proizvod nema svoju tržišnu cijenu i rok trajanja, već se prodaje po vrlo niskim cijenama”, rekao je je Jovović.
Pojedina pravna lica idu korak dalje, kaže Jovović, tako da uvozna jaja prodaju pod svojom robnom markom.
Farma Alkoset Herceg Novi
Predsjednik Udruženja živinara kaže da su upozoravali Vladu na probleme i predlagali zaštitne mjere.
„Predloženo je da se porez na dodatu vrijednost (PDV) na domaću proizvodnju smanji za 10 odsto na 7 odsto, a da PDV prilikom uvoza iznosi 17 odsto”, rekao Jovović.
Predlagano je i da se uvozna jaja pakuju u kutijama od 10 komada sa obaveznom deklaracijom o zemlji porijekla, proizvođaču, kvalitetu, klasi i datumu proizvodnje.
On upozorava da se uvozna jaja nedovoljno kontrolišu.
„Praksa je pokazala da svaki deseti uvoz ide na analizu, a ostalo direktno i prodaju. Razgovori sa Ministarstvom poljoprivrede nijesu ostvareni, već smo imali lijepu retoriku od bivšeg ministra”, kazao je Jovović.
Udruženje će sa istim zahtjevima tražiti sastanak kod novog ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, koji bi, prema riječima Jovovića, vrlo jednostavnim mjerama mogao da zaštiti crnogorske proizvođače kako u ovoj tako i u drugim oblastima proizvodnje (voda, mlijeko i mliječne prerađevine, meso, voće i povrće).
"Razgovori sa Ministarstvom poljoprivrede nijesu ostvareni, već smo imali lijepu retoriku od bivšeg ministra”, kazao je Jovović
„Evidentno je da uvoznički lobi bez velikih barijera u zadnjih par godina uništava proizvodnju i stvara ogromne deficite za ovu državu koji iznose preko 100 miliona eura, a samim tim bi onemogućilo velike tržišne viškove i zalihe kod domaćih proizvođača”, kazao je Jovović.
Ministarstvo na potezu
Proizvodni kapaciteti domaćih proizvođača jaja su 15 do 17 miliona eura uz zaposlenost oko 2.500 radnika.
„Nepreduzimanjem predloženih mjera, uvozom stvaramo deficit od 3 do 5 miliona eura na godišnjem nivou i velike tržišne viškove, a nadležnim ustanovama koje se bave analizom hrane uskraćujemo velika finansijska sredstva”, ocjenjuje Jovović.
On dodaje da uslovi na crnogorskom tržištu, pogotovo u zadnjih godinu dana, ukazuju na velike dizbalanse u odnosu cijene jajeta i cijene hrane za koke nosilje, zbog sušne godine koja je uslovila nestašicu kukuruza i drugih žitarica, „a samim tim i nezapamćeno povećanje cijena koncentrata od 50 odsto”.
„U ovakvim uslovima Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo da odigra glavnu ulogu u zaštiti domaćih proizvođača u ovoj oblasti”, naveo je Jovović.
Živinarstvo je, prema njegovim riječima, jedina grana poljoprivrede koja se u narednom periodu može orijentisati prema izvozu, a pri tom i zadovoljiti potrebe sopstvenog tržišta.
„Uvozom i nezaštićenim tržištem ugrožava se proizvodnja i dovodi se u pitanje opstanak živinarstva, gdje smo na pojedinim sastancima udruženja dogovarali potpuno zatvaranje proizvodnje i okretanje uvozu”, zaključio je Jovović.
Galerija
Bonus video:
