Građani od nove-stare Vlade očekuju rješavanje egzistencijalnih problema koji, kako je primijetio i premijer Milo Đukanović, “muče manje-više svaku crnogorsku porodicu”. Upravo mu je na to godinama ukazivala većina javnosti dok je on govorio o značajno poboljšanim uslovima života u Crnoj Gori.
Posječna zarada sada iznosi 480 eura, potrošačka korpa je skoro duplo skuplja, a nezaposleno je 49.000 osoba, prema podacima Monstata. Moguće da je Đukanović zbog “nužnosti većeg nivoa društvene solidarnosti” najavio smanjenje primanja funkcionera.
Kriza mu nije smetala da uvodi bonuse
O ravnomjernoj raspodjeli tereta krize, o kojoj sada govori, Đukanović nije razmišljao kada je u prethodnom mandatu uveo mjesečne bonuse od 900 eura za sve ministre kao “antikoruptivnu mjeru”. Njegov prethodnik Igor Lukšić ih je ukinuo. Da ministri ne bi osjetili da nema bonusa, koje su primali od januara 2010. godine do oktobra prošle godine, angažovao ih je u brojnim komisijama i savjetodavnim tijelima u kojima su primali visoke honorare, a dobrim dijelom za posao za koji su inače plaćeni.
Sada Đukanović, koji je uvodio bonuse u periodu krize, najavljuje da “moraju djelovati primjerom i pokazati stvarnu spremnost na lična odricanja u krizi na privremeno niže funkcionerske zarade, eliminisanje raznih dodataka platama”.
Da li sindikalci i analitičari vjeruju da će “ukinuti praksu da bilo ko prima više plata i nadoknada dok mladi visokoobrazovani godinama čekaju na prvi posao”, i da će izvršna vlast obezbijediti 40.000 radnih mjesta, s obzirom na to da je slično i do sada obećavano, a rađeno suprotno? “Vijesti” su pitale i da li je realno očekivati da će tjerati loše investitore i prikazati “realnu ocjenu ostvarenja privatizacione i koncesione politike”, ako su do sada Đukanović i njegovi saradnici izbjegavali raskide ugovora, iako je bilo kršenja klauzula o investicionim i socijalnim programima.
“Ukoliko ozbiljno žele da se bave analizom privatizacionih ugovora i njihovim eventalnim raskidom, Vladi predstoji ozbiljan posao, ali postoji opasnost da neće biti političke volje i da aktivnosti Đukanovića neće ići dalje od najave”, saglasni su sagovornici “Vijesti” od kojih većina nije željela detaljnije da govori o realnim mogućnostima da se najavljeno zbilja sprovede u djelo.
Bivši poslanik, koji je bio u parlamentarnom Odboru za ekonomiju, Radojica Živković je primjetio da premijer nije rekao na koji način će biti kažnjeni oni koji su neispunjene ugovore potpisivali u ime države, među kojima je i Đukanović. Njegova vlada je potvrdila većinu ključnih privatizacionih ugovora.
“Mislim da do raskida ugovora neće doći jer bi prvo morao da raskine ugovor sa Vektra Bokom zbog negradnje hotela u Herceg Novom, sa Vektrom Jakić koja koncesije u Pljevljima koristi na vrlo netransparentan i nezakonit način. Treba raskinuti ugovor za Kombinat aluminijuma, koji je potpisan za vrijeme jednog od njegovih mandata, jer to je očito loš posao koji je koštao poreske obveznike”, naglasio je Živković.
On je podsjetio da nad KAP-om “vise” garancije i zaduženja, a treba platiti i struju koju je kompanija potrošila, dok je pod upravljačkom palicom ruskog tajkuna Olega Deripaske.
Ispitivali ugovore, pa nije bilo raskida
“Sve navodi na pomisao da je to samo priča za lakovjerne, a da se praktično ništa neće desiti jer bi prvo morao da raskine kumstvo sa mnogim ljudima sa kojima je sklapao privatizacione ugovore i vrlo sumnjive veze sa stranim investitorima”, ocijenio je Živković.
Prostor za raskid ugovora o privatizaciji u kojima većina investitora nije ispunjavalo svoje obaveza, isplaćivalo otpremnine, upošljavalo predviđeni broj radnika ili investiralo koliko je trebalo, Đukanović je imao još 2010. godine, za vrijeme prethodnog mandata. Tada je stručni tim koji je angažovao Vladin savjet za privatizaciju utvrdio brojne nepravilnosti, ali svi ugovori su i dalje ostali na snazi.
“Trebamo pažljivo da analiziramo svaki od privatizacionih aranžmana i kritički provjerimo odgovornost partnera prema ugovorenim obavezama. Ali, da se ne iznenadimo, doći ćemo kroz tu provjeru i do neumitnih saznanja o odgovornosti naše strane za kašnjenje i neizvršavanje mnogih ugovorima oročenih obaveza”, kazao je Đukanović prije dva dana u Skupštini.
Ukoliko i dođe do postupka provjere za koji ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da je neminovan i “jedini način da se djelimično vrati povjerenje u proces privatizacije”, neki partneri Vlade, poput biznismena Dragana Brkovića, ne moraju da brinu. Sa njegovom kompanijom Vektra Boka u septembru 2011. godine potpisan je aneks ugovora kojim su mu prolongirane investicione obaveze. Ugovor sa njim nije raskinut, a umjesto hotela u tom dijelu Herceg Novog su ruševine starih objekata. Od 2007. godine do potpisivanja aneksa uložio je svega pet od predviđenih 64 miliona eura.
Analizom privatizacionih ugovora ukazano je da veliki broj investitora nije radio ugovorenom dinamikom zbog nepostojanja prostorno planske dokumentacije. Utvrđeno je da obaveze nijesu ispunili UTIP Crna Gora, iza kojeg zvanično stoji biznismen Žarko Burić, sa kojim je takođe potpisan aneks, Centar Igalo, fabrika kreča Spuž, da je investitor pobjegao iz nikšićkog Tehnostila, da ništa nema od hotela “As” koji je prije deset godina prodat ruskoj firmi Njega turs...
Sa bivšim vlasnikom Željezare nijesu raskidali dok nije otišao iz fabrike zbog prijetnji o arbitraži. Za mnoge kompanije nijesu bili dostupni svi podaci u sklopljenim poslovima da bi stručni tim mogao da utvrdi pravo stanje.
Test je Sveti Stefan
Posljednji krupan primjer je ugovor o izdavanju grad-hotela Sveti Stefan, za koji je sa Adriatikom grčke Restis grupe predložen aneks da bi se zakupcu obezbijedili povoljniji uslovi. Nije kažnjen zbog neizvršenih investicionih obaveza i dugovanja za kiriju. Prvi test za Đukanovićevu vladu je upravo to kako će se izjasniti o predlogu resornog ministarstva, dok ga je predvodio Predrag Sekulić, da se produži izdavanje crnogorskog turističkog dragulja i smanji zakupnina.
“Ne vidim razlog zbog kojeg bi neko najavljivao provjeru, a da nema namjeru da to uradi. Ako se to kaže, a poslije ne sprovede, Đukanović neće sebi napraviti uslugu”, naglasio je Kostić.
On je dodao da nema napretka bez promjene strukture crnogorske privrede i institucija.
“Plate i dodatna primanja se moraju smanjiti kako bi se javnosti poslala poruka da se teret krize djeli pravično između funkcionera i običnih građana. Mislim da će najavljeno morati da se uradi jer se društveno tkivo ozbiljno raslojava”, istakao je Kostić.
Unija slobodnih sindikata (USS) je početkom godine organizovala seriju protesta tokom kojih je tražila preispitivanje ugovora o privatizaciji Telekoma, KAP-a, Željezare, Jugopetrola. Predstavnik USS Zvonko Pavićević je rekao da ima dosta ugovora gdje “tajkuni nijesu poštovali potpisano”.
“To bi trebalo uraditi, ali hoće li ta priča biti deklarativna ili ozbiljna, vrijeme će pokazati. Bojimo se da od toga neće biti ništa”, zaključio je Pavićević.
Zaposlenost se može fiktivno povećati
Pomoć Monstata će, prema ocjeni Živkovića biti od presudne važnosti za smanjenje nazaposlenosti.
“Jednostavno će narediti svim svojim ljudima koji drže malu privredu, a na crno zapošljavaju radnike i na ruke im isplaćuju novac, da ih osiguraju na minimalnu zaradu i to će se računati kao zaposlenost”, smatra on i dodaje da “od ovakvog stanja razvijenosti privrede ne vidi način kako će da se poveća zaposlenost”.
Đukanoviću je zamjerio i što nije pomenuo nepotističko i partijsko zapošljavanje.
“Ako u Crnoj Gori veoma često samo jedan član porodice radi, sa prosječnom platom od 480 eura, to čini teško održivom porodičnu egzistenciju”, primijetio je Đukanović koji rješenje vidu u pokušaju da se stvore uslove da se i drugi članovi porodice radno angažuju.
Podaci otkrivaju da je samo u osam crnogorskih gradova nezaposleno više od 10.000 mladih, što čini 48,5 odsto ukupnog broja nezaposlenih.
Dugo se čeka ukidanje biznis barijera
Na pitanje do kada su poslodavci spremni da čekaju godinama najavljivano ukidanje biznis barijera i povećanje efikasnosti administracije, potpredsjednik Unije poslodavaca Budimir Raičević je rekao da “privreda, a ne privrednici, više ne mogu da čekaju”.
“Moramo biti atraktivniji za strane, ali i domaće investitore. Obećanja su osnovana jer je ekonomska situacija takva da se mora raditi na tome. Nešto se mora promijeniti ako država želi investitore”, rekao je on i dodao da se osim turizmu pažnja mora posvetiti i ruralnom razvoju.
Galerija
Bonus video:
