Usvajanjem zakona o potrošačkim kreditima i zaštiti potrošača biće unaprijeđene te važne oblasti i približene standardima razvijenijih tržišta, ocijenjeno je na javnoj raspravi o dva zakonska nacrta.
Pomoćnik ministra ekonomije Zoran Perišić ocijenio je da je tokom koncipiranja dva zakona nađen pravi balans između potrošača, kao slabije karike, i pružaoca usluge, odnosno kreditora, kako i njihovo poslovanje ne bi bilo opterećeno.
On je kazao da je dosadašnje iskustvo u zaštiti potrošača, kroz inspekcijski nadzor, bilo korisno prilikom pisanja nacrta zakona.
Predstavnik Merkatora Milovan Bodiroga kazao je da treba bolje precizirati odredbe koje se odnose na isticanje cijena
“Dosadašnji zakon je na snazi pet godina, a samo u 2011. urađeno je 8.500 kontrola u oblasti zaštite potrošača. Novim zakonom biće bolje definisane obaveze trgovaca, pravila reklamacije, kolektivnih sporova, prikazivanje cijena, uslova sniženja i slično”, dodao je Perišić na raspravi koju je organizovala Privredna komora (PKCG).
On je dodao da ugovori moraju da budu fer, a svaki klijent treba detaljno da se informiše sa svim aspektima ugovora prije potpisivanja. Perišić ističe da će se zakon odnositi na odnos banaka isključivo sa građanima, odnosno neće uključivati odnose s preduzećima.
Važno informisanje potrošača
Glavna tržišna inspektorka Rada Marković istakla je važnost informisanja samog potrošača, jer smatra da je sve uzalud ako se oni ne budu interesovali i borili za svoja prava.
"Svima mora biti jasno koliko košta neki izloženi proizvod”, rekla je Marković
“Potrošač mora znati i insistirati na pravima i upozoravati na povrede od onih koji pružaju robe i usluge”, dodala je Marković.
Predstavnik Merkatora Milovan Bodiroga kazao je da treba bolje precizirati odredbe koje se odnose na isticanje cijena, na šta mu je Marković kazala da je cilj tog rješenja da potrošač bude siguran koja se cijena odnosi na koji proizvod.
“Imamo situacije kada je jedna cijena na artiklu, a druga na kasi. Svima mora biti jasno koliko košta neki izloženi proizvod”, rekla je Marković.
Ona je ocijenila da svaka organizacija za zaštitu potrošača mora imati zaposlenog diplomiranog pravnika, makar na skraćeno radno vrijeme od dva sata dnevno, da bi se sve žalbe obrađivale na valjan i zakonom propisan način.
Neravnopravan položaj
Na taj zahtjev primjedbu je imao potrošač Goran Đurović (nevladin aktivista), ukazujući na neravnopravan položaj u odnosu na regulatorne agencije, koje bi trebalo da vode računa o zaštiti potrošača.
Đurović je tražio da se u svim regulatornim agencijama uključe predstavnici udruženja za zaštitu potrošača
“U jednoj regulatornoj agenciji, preciznije agenciji za energetiku, ne dominiraju pravnici. Nijesam za dvostruke aršine, ali ako u regulatornim agencijama ne dominiraju pravnici, zašto bi se takav uslov postavljao nevladinim organizacijama”, pitao je Đurović.
Tržišna inspektorka Ruža Ostojić naglasila je da zakonom treba razdvojiti naziv proizvoda i trgovačko ime proizvoda i produžiti rok za reklamaciju računa.
Đurović je tražio da se u svim regulatornim agencijama uključe predstavnici udruženja za zaštitu potrošača. Đurović je predložio da u savjetu za zaštitu potrošača bude pola predstavnika nevladinih organizacija iz tog sektora, s obzirom na to da se radi o tijelu koje je nosilac zaštite građana.
On smatra da je nacrt zakona dobro pripremljen, iako ima prostora za unapređivanje. Đurović opominje da treba diskvalifikovati svaku organizaciju za zaštitu potrošača za koju se utvrdi da je primila donaciju od pružalaca usluga ili drugih učesnika na tržištu. Inspektorka Marković je odgovorila da je to predviđeno nacrtom.
O potrošačkim kreditima
Predstavnik Erste banke Željko Pavićević upozorio je da će se pojedinim odredbama zakona kojim su tretirani potrošački krediti komplikovati odnos kreditora i potrošača, jer su “široko postavljene”.
“Krediti ispod 200 i iznad 75.000 eura nijesu uvršteni, jer zakonodavnim okvirom treba izaći u susret novim oblicima kreditiranja i stilu života"
On je kritikovao to što su zakonom isključeni krediti namijenjeni sticanju i zadržavanju vlasništva na nekretnini i oni krediti čiji je iznos manji od 200 i veći od 75.000 eura. Tražio je da zakonopisci primijene direktive EU iz te oblasti. Predstavnik AIM projekta, koje koordinira usvajanje zakona, Zvezdan Čađenović odgovorio je da direktiva EU zemljama kandidatima dozvoljava te izuzetke.
“Krediti ispod 200 i iznad 75.000 eura nijesu uvršteni, jer zakonodavnim okvirom treba izaći u susret novim oblicima kreditiranja i stilu života. Ispod 200 eura su krediti koje svakodnevno koristimo kreditnim karticama i ulazimo u kreditni aranžman. Krediti koji su obuhvaćeni zakonom jesu stil života.
Samo smo radili ono što direktiva dozvoljava i ono što je uradila većina država članica EU”, dodao je Čađenović. Bankarski ombudsman Halil Kalač ocijenio je da je nacrt zakona dobar, ali da je potrebno dodatno unapređivanje posebno u dijelu ravnopravnog odnosa kreditora i klijenata.
On smatra da zakonom treba obuhvatiti što više bankarskih proizvoda i usluga, te bolju zaštitu žiranata.
Bonus video:
