Bivši radnici i povjerioci podgoričkog "Radoja Dakića" sjutra će, na mirnom protestu ispred Skupštine, odlučiti šta dalje, ukoliko njihovom predstavniku ne bude omogućeno učešće u radu parlamenta, koji bi trebalo da raspravlja o rebalansu budžeta za ovu godinu.Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca, Milan Vukčević, očekuje da u radu parlamenta, koji će sjutra raspravljati o rebalansu ovogodišnjeg budžeta, učestvuje i predstavnik "Radoja Dakića".
“Zahtjevamo da zakonodavna vlast, prilikom budžetiranja i verifikacije odluka donesenih van parlamenta, prioritet da nespornoj odluci Vlade u odnosu na sporne garancije”, rekao je Vukčević agenciji Mina-business.On je dodao da se dug prema radnicima, koji iznosi 1,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), svakog mjeseca se uvećava za iznos od 200 hiljada eura zatezne kamate. "Od 2008. godine nivo državnih garancija povećan za devet odsto BDP-a, što pokazuje da je postojala mogućnost rješenja, ali ne i društvena volja", rekao je Vukčević.On je najavio i da će se bivši radnici i povjerioci "Radoja Dakića" obratiti za pomoć organizatorima građanskih protesta – Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Uniji slobodnih sindikata (USSCG) i Studentskoj uniji. "Tražićemo da omoguće našem predstavniku da na narednom protestu, zakazanom za četvrtak, upozna javnost sa višegodišnjom agonijom radnika Radoja Dakića, koji su žrtve tranzicije, prevara, manipulacija i diskriminacije vladajućeg sloja", kazao je Vukčević. Bivši radnici "Radoja Dakića" se više od tri godine okupljaju preko puta zgrade Vlade tražeći hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura. Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1,65 hiljada bivših radnika.Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju. Kompanije Zetagradnja i "Čelebić" su 27. oktobra prošle godine odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221 hiljadu kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura.Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.
Bonus video:
