"Potrebna sredstva za isplatu januarskih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iznose oko 31,93 miliona eura i veća su za oko 1,5 miliona eura u odnosu na sredstva za isplatu decembarske penzije. Samo po osnovu januarskog usklađenja od 2,6 odsto, potrebna sredstva za isplatu penzija su povećana za 800.000 eura, što će na godišnjem nivou iznositi oko 9,6 miliona eura. Na povećanje potrebnih sredstava za januarsku isplatu uticalo je i povećanje broja korisnika prava", saopštio je “Vijestima” Jovo Pajović, pomoćnik ministra rada za sektor penzijskog i invalidskog osiguranja i boračku i invalidsku zaštitu.
On je istakao da je Crna Gora jedna od rijetkih država koja je i u periodu krize, redovno usklađivala penzije, te da su ta primanja od 1. januara 2004, od kad je u primjeni postojeći Zakon o PIO, porasla za 123 odsto.
"Trenutno, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 280 eura i čini 57,85 odsto prosječne zarade. Upoređujući podatke o visini prosječne penzije u državama regiona, može se vidjeti da jedino Hrvatska ima veću prosječnu penziju u odnosu na Crnu Goru, koja iznosi 284 eura, kao i Slovenija kao zemlja članica EU sa prosječnom penzijom u iznosu od 579 eura. Prema raspoloživim podacima, visina prosječne penzije u Srbiji iznosi 225 eura, Bosni i Hercegovini 179, Makedoniji 175 i Republici Srpskoj 164 eura", naveo je Pajović.
Značajan novac iz budžeta izdvajaju za finansiranje korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kojih u ovom trenutku ima 119.521, od čega su 110.769 korisnici penzije, uzimajući u obzir i penzije koje se isplaćuju u inostranstvu.
"Upoređenja radi, u decembru 2010. godine, broj korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iznosio je 113.402 od čega su 104.215 korisnici penzije, uzimajući u obzir i penzije koje se isplaćuju u inostranstvu", kazao je Pajović.
Za finansiranje penzijskog sistema u 2012. godini Zakonom o budžetu za 2012. godinu planirana su sredstva u iznosu od oko 382,38 miliona eura.
"To su značajna sredstva, posebno uzimajući u obzir da izvorni primici od doprinosa iznose oko 60 odsto ukupnih prihoda Fonda, a oko 40 odsto su transferi iz budžeta. Poređenja radi, za finansiranje penzijskog sistema u prethodnoj godini bilo je potrebno oko 361 milion eura, takođe sa značajnim učešćem transfera od oko 40 odsto", objasnio je Pajović.
Vlada će, prema riječima Pajovića, i ubuduće kroz različite programe podrške-subvencije za najugroženije, programe odmora i oporavka, raspodjelu robnih viškova, nastaviti da pomaže penzionere, pri čemu će se voditi računa o likvidnosti Fonda PIO i obezbjeđenju redovnosti u isplati penzijskih davanja.
"Sa ovim aktivnostima je i pored ograničenih finansijskih sredstava, nastavljeno i u 2011. godini, tako su opredijeljena novčana sredstva u iznosu od 300.000 eura za program pomoći penzionerima sa najnižim primanjima. Za subvencioniranje odmora i oporavka u Ulcinju i Žabljaku za oko 3.500 penzionera, bilo je opredijeljeno 350.000 eura.
U Ulcinju je odmaralo oko 3000 penzionera, dok je na Žabljaku bilo njih 500. Za nabavku zimnice pod povoljnijim uslovima za 2011. godinu od strane Vlade obezbijeđeno je oko 433 hiljade eura. U prethodnim godinama, bila su opredijeljena i značajna sredstva za sufinansiranje stanova za potrebe penzionera u opštinama Nikšić, Berane i Bijelo Polje", naveo je Pajović.
Nova formula povoljnija za penzionere
Usklađivanje penzija vrši se prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je predviđeno da se one usklađuju od 1. januara tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, u procentu koji predstavlja zbir 75 odsto procenata rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i 25 odsto procenata rasta, odnosno pada zarada.
"Pokazalo se da je ovaj način usklađivanja penzija u uslovima krize, kada je iskazan veći rast potrošačkih cijena nego što je kretanje zarada, povoljniji za penzionere nego da je ostao način usklađivanja prema tzv. švajcarskoj formuli kada su se penzije usklađivale sa 50 odsto kretanja zarada i 50 odsto kretanja potrošačkih cijena", tvrdi Pajović.
Bonus video:
