Dugoočekivani Zakon o investicionim fondovima, usvojen nedavno u crnogorskom parlamentu, uz dobru volju predlagača i ljudi koji su aktivno učestvovali u njegovoj izradi, ostaće mrtvo slovo na papiru ukoliko Komisija za hartije od vrijednosti - glavni kontrolor na tržištu, aktivnije ne krene u kontrolu sumnjivih transakcija između lica povezanih sa postojećim gazdama fondova.
Za godinu nova uprava potrošila je oko 12 miliona eura od ukupno 20 miliona eura kupujući akcije i obveznice firme kao i pojedine nekretnine. Manjinski akcionari Monete su očekivali da će novac prihodovan od prodaje Elektroprivrede 2009. godine ostati u ovoj instituciji do transformacije i otvaranja postojećeg fonda Moneta, ili dijelom biti uložene u akcije profitabilnijih kompanija
U Udruženju privatnih investitora (UPI) se pribojavaju da će cjelokupan projekat ličiti “na veliku prevaru kako crnogorskih građana tako i investitora iz regiona koji će biti prepušteni sami sebi da se izbore sa domaćim i stranim „investitorima“ kojima je jedini cilj kako oteti tu imovinu i transferisati je na privatne račune formalno nepovazenih a često i povezanih lica kako bi pokrivali svoje prethodne poslovne promašaje”.
Na adresu KHOV baš ovih dana stižu pritužbe na rad društava pojedinih fondova u čemu prednjače pritužbe na upravljače fonda Moneta koji su prije nešto više od godinu preuzeli investitori iz Slovenije.
U žiži interesovanja manjinskih akcionara Monete, ali i KHOV je data ponuda za preuzimanje akcija slovenačke firme Pluma Pur. Manjinski akcionari smatraju da će tom transakcijom (navode da vrijedi oko pet miliona eura) biti prekršen član 172. novog Zakona o investicionim fondovima u kojem jasno piše da:
„Društva za upravljanje koja upravljaju postojećim fondom ne smiju raspolagati imovinom fonda niti preduzimati druge pravne radnje u ime i za račun postojećeg fonda od dana stupanja na snagu ovog zakona do davanja saglasnosti Komisije za hartije od vrijednosti, osim u slučaju hitnih i neodložnih poslova neophodnih radi zaštite imovine fonda i interesa akcionara, po prethodnom odobrenju nadzornog odbora fonda ili po nalogu nadzornog odbora fonda”.
"Svakom laiku je jasno da je ponuda za preuzimanje akcija preduzeća Plama Pur nema nikakve veze sa zaštitom imovine fonda, pa kao takva ne može biti hitan i neodložan posao! Već naprotiv da se ovim poslom nanosi šteta akcionarima fonda jer će se transferisati preko pet miliona eura imovine koja treba da pripadne otvorenom fondu na zatvoreni dio, a time se uskraćuje pravo akcionarima na preko 150 eura po vaučeru prilikom isplate. I sve to uz jasno kršenje Zakona o investicionim fondovima donijetog prije mjesec dana. Očigledno je da je problem u nepoštovanju Zakona, i zloupotrebama", smatraju mali akcionari.
Svakom laiku je jasno da je ponuda za preuzimanje akcija preduzeća Plama Pur nema nikakve veze sa zaštitom imovine fonda, pa kao takva ne može biti hitan i neodložan posao! Već naprotiv da se ovim poslom nanosi šteta akcionarima fonda
"Da li je dovoljno sakriti stvarno vlasništvo na neko nepovezano lice i pola godine nakon toga ga prodati fondu kojim upravljaš i da sve bude po zakonu", pitaju se mali akcionari Monete.
Tačno 1.100.000 eura sa računa fonda Moneta je potrošeno na preuzimanje akcija navedene firme, da bi nedugo zatim fond kupio i korporativne obveznice ove male firme iz Slovenije u iznosu od 1.800.000 eura.
Mali akcionari Monete tvrde da im je ovim transakcijama pričinjena šteta. Takođe ove godine je donijeta odluka da Moneta kupi akcije Banglades Equty Fonda u iznosu od 300.000 eura.
Tokom 2011. godine društvo za upravljanje fondom Moneta donosi odluku o kupovini poslovnog prostora u Ljubljani od 252 kvadrata po cijeni od 4.760 eura po kvadratu ili ukupno 1,2 miliona eura.
"S obzirom na to da se investiciona grupacija ST Hammer bavi i ulaganjem u nekretnine, baš zanimljivo kako je pripala čast fondu Moneta da kupi tako jeftin poslovni prostor", pita se jedan manjinski akcionar Monete iz Slovenije koji je zahtijevao anonimnost.
Tokom 2010. godine Moneta je kupovala akcije fondova u Bosni kojima upravlja Investiciona grupa ST Hammer, preko društava za upravljanje Kapital invest d.o.o. i Invest nova Bijeljina u kojima je većinski vlasnik.
Najveći dio novca uložen je za akcije ZIF Invest Nova Bijeljina za1.070.000 eura, gdje je predsjednik Upravnog odbora društva koje upravlja ZIF-om Invest Nova, dr Aleš Musar, jedan od direktora investicione grupe ST Hammer.
UPI očekuje da Komisija ovo ispita i da poništi transakcije ukoliko utvrdi da su one bile nedozvoljene.
A, suština je u sljedećem, novcem akcionara preuzeti drugi fond, prodati svoje akcije, sakrivene na neko (ne)povezano lice, osloboditi sopstveni kapital za neke kvalitetnije investicije, a i dalje zadržati kontrolu nad fondom i dalje naplaćivati „masnu“ proviziju za upravljanje.
Mali akcionari tvrde tako da su se po sličnom principu redom desile investicije i u Herbos Fond Mostaru, Fortuni fond Bihać, Jahorini Koin Pale, Investu Nova Bijeljina, itd., sve ukupno za više od dva miliona eura.
Komisiji stigao zahtjev da ispita preuzimanje Plama Pur
U zahtjevu upućenom KHOV-u jedan akcionar Monete traži stopiranje procesa preuzimanja kompanije Plama Pur i poziva regulatora da provjeri da li se krši član 172 Zakona o investicionim fondovima.
"Opravdanje za ovakvo postupanje ne postoji čak ni u samom članu, jer preuzimanje akcionarskog društva nikako ne može predstavljati hitan i neodložan posao. Istovremeno, ne može se imovina koju fond Moneta u vidu akcija kompanije „Plama Pur“ a čija vrijednost ne prelazi 100.000 eura (fond Moneta posjeduje nešto ispod 1%), štititi tako što će se kupiti ostale akcije ove kompanije, i za tu svrhu izdvojiti sredstva od preko 8,7 miliona eura.
Naravno, ne može biti riječ o zaštiti imovine ni sa stanovišta da se likvidna sredstva (u ovom slučaju slobodna novčana sredstva i obveznice društva „Agrogorica“) konvertuje u imovinu koja je znatno rizičnija, kao što je to slučaj sa akcijama, u ovom konkretnom slučaju sa akcijama kompanije Plama Pur, a naročito ako se ima u vidu da će iako u procesu preuzimanja učestvuju četiri kompanije, makar prvih pola godine sav rizik snositi fond Moneta, jer će upravo ovaj fond isplatiti akcionare Plama Pur, dok će se podjela među preuzimaocima, izvršiti tek za pola godine", ističe se u zahtjevu.
Kopriva: Nije nam poznato da se iko žali
Manjinski akcionari fonda Moneta tvrde da društvo za upravljanje u kontinuitetu gotovi novac fonda transferiše u akcije povezanih fondova i firmi sa ljudima iz grupacije St Hamer u Bosni i Sloveniji, te da po osnovu toga trpe veliku štetu. Da li je to tačno?
"Nama nije poznato da su manjinski akcionari iznosili ovakve tvrdnje, niti se iste nalaze na stranici udruženja manjinskih akcionara. Vaš navod nema nikakvog osnova. Sve transakcije i portfelj fonda se transparentno objavljuju svakog mjeseca i iz njega se vidi koje su investicije obavljene.
Dodajemo još da su investicije u posljednjoj godini koje diverzifikuju portfelj fonda puno uspješnije od portfelja koji je naslijeđen u 2010. Investicije u akcije na domaćem tržištu, nažalost, i u velikoj mjeri zbog slabe likvidnosti tržišta, imaju u ovoj godini prosječan pad od 38 % što još dodatno naglašava pravilnost investicione politike fonda, koja je diverzifikaciju postavila kao cilj već sredinom 2010. godine", kazao je direktor društva Moneta koje upravlja istoimenim fondom Gregor Kopriva.
Menadžment Društva za upravljanje nikad nije i nikad ne bi kršio odredbe Zakona ili pravila, a uvijek postupa u interesu povećanja vrijednosti za akcionare fonda
"Menadžment Društva za upravljanje nikad nije i nikad ne bi kršio odredbe Zakona ili pravila, a uvijek postupa u interesu povećanja vrijednosti za akcionare fonda. Preuzimanje akcija firme Plama Pur, koja je sa godišnjim EBITDA od 3,5 milijuna eura izuzetno uspješna firma, nastavak je aktivnosti koje su započete u novembru 2010. Sam čin preuzimanja je završetak tih aktivnosti i zakonska obaveza, a izvodi se potpuno u saglasnosti sa članom 172 novog zakona. Zašto je Moneta preuzela dio firme Agrogorica koja prema dostupnim podacima za prvih pola godine 2011. ima veoma male prihode, a predmet sudskog spora je njena najveća investicija (Sončni vrt)? Da li će ova kompanija uopšte biti u stanju da isplaćuje obveznice?
"Vaši podaci nisu tačni. AG d.d. je investiciona firma, koja učestvuje u preuzimanju Plame Pur, a u tom postupku će biti razmijenjene obveznice firme AG za akcije Plame Pur. Firma AG je u svako slučaju potpuno sposobna da isplaćuje svoje obaveze, a sudski spor koji navodite je pri kraju, sa uspješnim ishodom za firmu AG.
Nezadovoljni ulaganjima u Ulcinju i na Cetinju
Manjinski akcionari Monete nezadovoljni su i ulaganjima novog menadžmenta i u Crnoj Gori i pribojavaju se da će na kraju biti “prepušteni sami sebi da se kroz duge i mukotrpne sudske sporove bore i pokušavaju vratiti nešto što je nemoguće a to je novac investiran u promašene projekte”.
Moneta je tokom 2010. dokapitalizovala preduzeće Otrant komerc iz Ulcinja sa tri miliona eura, a mali akcionari su kivni što se za toliki iznos umanjio iznos likvidnih sredstava koja bi po novim Zakonu bila predmet raspodjele.
"Praktično 100 eura po vaučeru su oteli na potpuno legalan način svakom akcionaru fonda Moneta - tvrde iz UPI-a. Takođe, dok je novi zakon bio u skupštinskoj proceduri, fond Moneta je osnovao preduzeće Lipska pećina AD Cetinje.
U UPI-u smatraju da je koristeći novoosnovano preduzeće Moneta u stvari izbjegla novi zakon i stavila sebi na raspolaganje skoro tri miliona eura. Taj novac trebalo je da prema očekivanjima nezadovoljnih akcionara da ostane u otvorenom fondu (nakon transformacije) i da se podijeli akcionarima koji budu željeli da unovče svoj ulog.
Bonus video:
