Najsvježiji primjer koji pokazuje značaj kvalitetne gradnje zgrada je zemljotres u Turskoj, koji je čitave regije sravnio sa zemljom. Da je taj dio Turske rastao u skladu sa planovima, da je vođena briga o detaljima i budućnosti, posljedice zemljotresa ne bi bile tako katastrofalne.
Neplanska i nekvalitetna gradnja je problem cijele Turske, koja je među prvih deset ekonomija svijeta, ali i svih balkanskih zemalja - saopšteno je na Trećem internacionalnom samitu o kvalitetu građenja “Globalna konkurencija i održivost energetske efikasnosti” koji je protekle sedmice održan u Istanbulu u organizaciji Asocijacije turskih proizvođača građevinskih materijala (IMSAD).
Samit je održan u okviru IPA projekta “EU build energy efficiency” čiji je partner Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG). Pored predstavnika UPCG crnogorsku delegaciju su činili predstavnici građevinskog, bankarskog i NVO sektora kao i Ministarstva održivog razvoja.
Drušvo treba da ima koristi od urbanizacije
Na Samitu, kojem su prisustvovali predstavnici Crne Gore, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Turske, potpisana je i Deklaracija o energetskoj efikasnosti, oko čijeg sadržaja su se usaglasile delegacije zemalja učesnica.
Potpisnici Deklaracije o energetskoj efikasnosti
"Društvo treba da ima koristi od urbanizacije, zelene površine moraju biti sačuvane, a rast bez planiranja ništa od toga ne omogućava. Zemljotresi u Turskoj su pokazali da su potrebne ozbiljne promjene u gradnji, da uvijek treba koristiti najbolje materijale i poštovati planove jer je sve ostalo bezvrijedno i svaka greška se skupo plaća", kazao je predsjednik udruženja koje se bavi gradnjom nekretnina GYODER Isik Gokoja.
On smatra da metropole moraju povećati zelene površine u gradovima i da Turska mora početi da brendira svoje gradove, prije svih Istanbul koji iako ima mongo izuzetnih znamenitosti nije prepoznat kao grad koji predstavlja neku specifičnost.
Turska na 7. mjestu izvoznica građevinskog materijala
Predsjednik turske Komore kompanija izvoznica Tahsin Oztiriaki je rekao da je ta država otvorena i spremna za globalnu konkurenciju i da je kao sedma najjača zemlja izvoznica građevinskog materijala došla do pozicije da ostale zemlje gledaju na Tursku sa poštovanjem.
"Stvaramo brend građevinskih materijala i spremni smo da ono što možemo i imamao podignemo na veći nivo"
"Stvaramo brend građevinskih materijala i spremni smo da ono što možemo i imamao podignemo na veći nivo. Ponosni smo kada vidimo građevine u Istanbulu", kazao je on i dodao da Turska izvozi građevinske materijale širom svijeta, a naročito u Libiju, Rusiju, Irak, Turkmenistan, Ujedinjeni arapski emirati ali i da im je “Arapsko proljeće” donijelo dosta problema. Kada je Evropa u pitanju, najviše izvoze u Njemačku i Veliku Britaniju.
Turska je lider u proizvodnji gvožđa, čelika, stakla, aparata za hlađenje i zagrijavanje, izolacionih kablova, cimenta i još mnogo toga iz oblasti građevinarstva što čini ukupno 15 odsto njihovog izvoza.
Crna Gora još na početku
Istraživač na projektu “EU build” za Crnu Goru Nikola Vujošević je kazao “Vijestima” da se u Crnoj Gori aktivno radi na projektima i primjeni energetske efikasnosti, da ima pozitivnih pomaka ali da smo i dalje na početku iako se teme efikasnosti dugo pominju.
"Najznačajnija stvar koja se tiče energetske efikasnosti je usvajanje Zakona o energetskoj efikasnosti koji je usvojen u maju 2010. godine. Međutim, da bi se u potpunosti omogućila primjena tog zakona potrebno je donijeti podzakonske akte što ne ide planiranom dinamikom. Taj posao je trebalo da bude završen u maju ove godine, ali to nije urađeno. Tek nakon toga ćemo dobiti osnovne elemente kako bi energetska efikasnost mogla da zaživi u punom obliku, sa svim podsticajnim mjerama koje će podržavati i omogućavati energetsku efikasnost u oblasti zgradarstva i u ostalim segmentima", kazao je Vujošević.
"Najznačajnija stvar koja se tiče energetske efikasnosti je usvajanje Zakona o energetskoj efikasnosti koji je usvojen u maju 2010. godine"
On je najavio i da će energetrski sertifikati, u skladu sa Zakonom, biti obaveza svih novih zgrada i građevinari će ih morati imati u okviru početne dokumentacije prilikom dobijanja saglasnosti.
"Biće propisan minimalni nivo energetske efikasnosti koji će svaka zgrada morati da zadovolji da bi bila usaglašena i kvalifikovana za dobijanje građevinskih dozvola", kazao je Vujošević.
Galerija
Bonus video:
