Ozbiljna prepreka za investitore u Crnoj Gori, i to ne samo ruske, je veliko odugovlačenje procedura u vezi sa izdavanjem brojnih dozvola od nadležnih organa, stalno pomjeranje rokova usvajanja urbanističkih planova i drugih zakonskih propisa.
Što brže vaše institucije pređu na praksu operativnijeg donošenja odluka, time će se povećati i investiciona privlačnost vaše zemlje. Govorim to, sa nadom na razumijevanje, rekao je u intervjuu „Vijestima“ ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Andrej Nesterenko.
Proteklih nekoliko godina propale su, ili pred potpunim kolapsom, skoro sve najvažnije investicije državljana Rusije u Crnoj Gori (Zavala, Kombinat aluminijuma, hotel Otrant – Ulcinj, Novi Prvoborac,). Kako to komentarišete i šta mislite kako će to uticati na dalju privrednu saradnju?
" Oprostite, ali ne bih se ja složio sa ovakvom tezom. Između naših zemalja postoje posebni odnosi. Kao što znate, ove godine zajedno sa Crnogorcima obilježavamo 300-tu godišnjicu uspostavljanja prvih političkih kontakata Rusije i Crne Gore.
Iza te brojke stoje viševjekovne tradicije bratstva, prijateljstva, uzajamne pomoći. U najtežim trenucima istorije su narodi naših zemalja bili zajedno... Ove godine je održano više posjeta i manifestacija da se podsjete koliko su bliski i prijateljski odnosi među nama.
Ne mogu, a da ne kažem, da u ovakvoj pozitivnoj atmosferi pomalo čudno izgledaju izjave pojedinih ovdašnjih političara, koje stvaraju lažnu sliku o Rusiji.
Ne želim da budem oštar, ali se već neko vrijeme u nekim ovdašnjim medijima daje informacija koja ostavlja trag neke svjesne kampanje. O očiglednim uspjesima niko ne govori, iako njih ima.
Više od 5 godina (od oktobra 2006) na crnogorskom tržištu sigurno radi kompanija „Lukoil-Montenegro“, koja već posjeduje 10 benzinskih stanica. Htio bih da podvučem da kvalitet servisa i obim usluga kompanije odgovara najvećim zahtjevima ove oblasti biznisa. Zašto niko o tome ovdje ne piše?
Drugi primjer je kompanija „Metropol“, koja planira izgradnju elitnog hotelsko-turističkog kompleksa na ostrvu Sv. Marko u Boki Kotorskoj, čija je vrijednost više od 300 miliona eura.
U skladu sa zakonodavstvom Crne Gore priprema se neophodna dokumentacija i već se očekuje dozvola za početak građevinskih radova. Mislim da pristup kompanije „Metropol“, kada je kvalitet realizacije projekta iznad njene brzine, treba da postane primjer za sve strane investitore.
Treće. Od jula 2010. godine u Crnoj Gori radi Asocijacija rusko-crnogorske investicione saradnje, koja ujedinjuje velike ruske kompanije i koja je uspjela da jako napreduje u privlačenju ozbiljnih ruskih investitora u najrazličitije sektore privrede Crne Gore, prije svega u oblast energetike...I tako dalje.
Sada o onim primjerima koje ste vi naveli. Htio bih da podsjetim da je samo u projekat „Zavala“ ruski investitor uložio oko 108 miliona eura, 12,5 miliona u Otrant, više od 50 miliona u hotel As u Perazića dolu.
Nekako se te brojke zaboravljaju, međutim, ti ozbiljni iznosi su na kraju uliveni u ekonomski sistem vaše zemlje. Što se tiče tzv. kolapsa, koji ste spomenuli, želim nešto da pojasnim. U periodu do krize, Crna Gora je bila jedan od lidera u Evropi po nivou direktnih stranih ulaganja po glavi stanovnika, u čemu su veliku ulogu odigrala i ruska ulaganja.
Ali globalna kriza, koja je krenula od bankarskog sistema u SAD, u Crnoj Gori, kao i svuda, “udarila” je po onim sferama gdje su uglavnom ulagane ruske investicije. Došlo je do problema sa završetkom nekih objekata, koji su se, kao i svuda u svjetu, gradili uz korišćenje kredita stranih i domaćih banaka.
I u najrazvijenim svjetskim ekonomijama je pomoć bankama tada pružila država. U Crnoj Gori, koja nije posjedovala sopstvene finansijske rezerve, domaći i strani ulagači su dospjeli u situaciju da budu „sami“ sa krizom. Posljedice su dobro poznate.
Svakako najveće razočarenje je investicija Olega Deripaske u KAP i Rudnike boksita. Predstavnici CEAC-a ovih dana uveliko pregovaraju o izlasku iz KAP-a. Kako to komentarišete?
" Prije svega naglasiću da vi govorite o isključivo komercijalnom projektu, u kojem učestvuju strane zainteresovane za ovakav oblik partnerstva. Ali u KAP-u ruskog investitora čekalo je puno nenajavljenih razočarenja. Da se vratimo na vaše pitanje.
Ključna riječ je pregovori. Drago nam je, što se pregovara. Znači, postoji mogućnost da se pronađe put za rješavanje postojećih problema. KAP mora da radi, da donosi profit u crnogorski budžet, da obezbjeđuje radna mjesta za građane.
Radi postizanja tog cilja je neophodno proučavati sve varijante, i biće izabrana ona, koja će izgledati najprihvatljivija za sve.
Prije 10-tak dana u Crnoj Gori je glavni događaj bio peti sastanak rusko-crnogorskog Komiteta za ekonomsku i trgovinsku saradnju, posebno izjave ministra Sergeja Šojgua. Kakvi su vaši utisci?
" Prema našim ocjenama, i to je podvukao u razgovoru sa mnom pred polijetanje za Moskvu g. Šojgu, ono je bilo veoma uspješno... Kao rezultat zasjedanja je potpisan protokol, gdje su fiksirani svi postignuti dogovori.
Sve možete da saznate iz njegovog teksta. Ali kao primjer ću se osvrnuti samo na jednu temu. Nakon analize u oblasti turizma Komitet je došao do zaključka da je neophodna aktivnija politika u toj oblasti.
Podaci kažu da tokom prvih 9 mjeseci ove godine vašu zemlju je posjetilo oko 235 hiljada ruskih turista. Prošle godine ta brojka je iznosila 150 hiljada. Sada je neophodno ne samo da se zadrži taj rezultat, nego i da se poveća.
Zato je na zasjedanju Komiteta odlučeno da se formira radna grupa za turizam i da se održi u Rusiji uoči naredne turističke sezone velika promocija turističkih kapaciteta Crne Gore.
Koliko su vodeće energetske kompanije iz Rusije kao Inter Rao zaista zainteresovane za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori?
" Odmah bih htio da preciziram. Govorimo ne samo o vodećim energetskim kompanijama iz Rusije, nego o najvećim kompanijama Evrope – Inter RAO EES, VO Tehnopromeksport, RusGidro.
Radi o mogućoj izgradnji većih termoelektrana, hidroelektrana manje snage... Sada se radi na detaljima za realizaciju ovih projekata. Istovremeno želim da podsjetim da u skladu sa strategijom i planom razvoja privrede Crne Gore do 2012. obim investicija u ovu oblast trebalo je da iznosi 980 miliona eura, ali za sada to zbog posljedica globalne krize očigledno zaostaje od planiranih rokova.
Međutim, ruske kompanije, koje imaju veliko iskustvo izgradnje energetskih objekata u bivšoj Jugoslaviji, danas posjeduju neophodne finansijske i tehničke mogućnosti za obostrano korisnu saradnju u ovoj oblasti.
Balkan je uvijek bio „bure baruta“
Da li se slažete sa ocjenama ruskog akademika Jevgenija Primakova, koji je skoro ovdje učestvovao na međunarodnoj konferenciji, da je Balkan “evropsko bure baruta” kojem moguće vrlo brzo predstoji libijski scenario i novi sukobi?
" Nažalost, Balkan je istorijski bio „bure baruta“ Evrope. Sam njegov geopolitički položaj je diktirao ovakvu situaciju. Ovdje je uvijek bila raskrsnica političkih, trgovinskih, ekonomskih i drugih interesa. I danas ima komplikacija.
Postoje jako ozbiljni problemi u BiH, došlo je do još jedne eskalacije napetosti na Kosovu. Uzgred rečeno, na to smo mi upozoravali od samog početka... Praksa pokazuje, da kršenje samo jednog principa međunarodnog prava može izazvati kobnu lančanu reakciju.
Naš pristup je jednostavan i principijelan. Bilo koji problem treba da se rješava kroz pregovore. Siguran sam da je, u savremenom svijetu, apsolutno moguće pronaći kompromisno-ugovorno rješenje bez neproporcionalne i unilateralne primjene sile, više od toga - bez diktata.
Na kraju, iza svake pobjede u ovakvim konfliktima uvijek postoji i poraz – stradanje stotina hiljada civila, uništena ekonomija, čije će obnavljanje zahtijevati decenije, druge strašne posljedice. Smatram, da ne smije da dolazi do ovakvih scenarija".
Ruske investicije za šest mjeseci 45 miliona
Kako vi gledate na budućnost naše ekonomije?
" Govoreći o budućnosti crnogorske ekonomije, neophodno je uzimati u obzir više faktora. Prema mišljenju svjetskih eksperata, svi smo sad pred novim talasom globalne krize. Nažalost, kako pokazuje iskustvo, on ne štedi, ni velike, ni male ekonomije. I za to se treba pripremati, koliko je moguće.
Kao što dobro znate, strane investicije do sada su bile glavni izvor finansiranja crnogorske ekonomije... Usput, samo za prvih šest mjeseci ove godine ruske investicije u crnogorsku ekonomiju su iznosile oko 45 miliona eura.
Ali o tome ovdje nekako nije “popularno” govoriti. Zašto? Postavite ovo pitanje nadležnim osobama. Želim da se vratim na pozitivne stvari. Najperspektivnije oblasti, kao što je bilo navedeno i na petom zasjedanju Komiteta, su turizam i hidroenergetika.
O turizmu sam već govorio. Što se tiče druge tačke, objasniću, posjedujete moćne hidroresurse, od kojih se koristi samo 17 odsto. Ako se iskoristi taj potencijal, Crna Gora može da postane ozbiljan igrač na energetskom tržištu Evrope.
I tu je već dosta uradila Vlada. Primjer su konkretni i interesantni projekti sa susjednim državama, posebno sa Italijom. A naše čuvene energetske kompanije u tome mogu pomoći. Tako da treba pošteno sarađivati, tražiti rješenja za postojeće probleme, i ja sam siguran da ćemo na kraju zajedno to uspjeti.
Bonus video:
