Zemlje Zapadnog Balkana moraju bolje iskoristiti potencijale digitalizacije, koja bi u krajnjem trebalo da doprinese rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP), otvaranju novih radnih mjesta i borbi protiv korupcije, saopštio je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Goran Svilanović.
On je na Digitalnom samitu Zapadnog Balkana, koji je danas počeo u Skoplju, kazao da je u posljednjih deset godina proces digitalizacije doprinio rastu BDP-a oko dva odsto.
“Tek smo na početku tog puta i sasvim malo smo uradili. Važno je i što digitalizacija povećava nivo zaposlenosti, a bitan je faktor i u borbi priotiv korupcije”, rekao je Svilanović.
On je dodao da su sve to razlozi zašto RCC u tolikoj mjeri “gura” digitalizaciju.
Svilanović je na panelu, na kojem su učestvovali predstavnici vlada država regiona, naveo da je važno znati šta su države uradile u oblasti digitalizacija kako bi olakšale život građanima.
Premijer Makedonije, Zoran Zaev, rekao je da su ekonomije država regiona podložne promjenama i da u tom procesu sve zavisi od tehnoloških reformi.
“Digitalna revolucija treba da prevaziđe geografske odrednice. Pred nama stoje ogromne mogućnosti koje treba da iskoristimo. Digitalna revolucija je počela i utiče na živote ljudi”, poručio je Zaev.
On je ocijenio da će investiranje u nove tehnologije donijeti efikasnost i priduktivnost.
“U digitalnom svijetu nema velikih i malih igrača. Svi smo jednaki. Digitalizacija je mogućnost koju ne smijemo propustiti, jer je tu budućnost naše djece”, smatra Zaev.
On je rekao da je makedonska Vlada već učinila mnogo u oblasti digitalizacije kako bi građanima olakšala svakodnevni život.
“Već nekoliko usluga građani mogu da obave preko interneta. Mnogo je važno da internet tehnologija postane naša svakodnevnica, umjesto da građani čekaju ispred insitucija i šaltera”, kazao je Zaev.
Crnogorska ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, kazala je da se u Crnoj Gori maksimalno koriste on-line platforme, kako bi se građanima olakšao svakodnevni život.
“Kod mnogo dokumenta je to već prisutno, ali to i dalje nije dovoljno. Koliko podižemo digitalni indeks, u tolikoj mjeri rastu BDP, profit i prihodi”, rekla je Sekulić.
Ona je saopštila da Crna Gora ima dobru saradnju sa svim telekomunikacionim operaterima, koji su u prošloj godini uložili u infrastrukturu oko 120 miliona eura.
“Ne možemo od njih očekivati da ulažu sve. Mora i Vlada da ulaže u infrastrukturu”, poručila je Sekulić.
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), Denis Zvizdić, rekao je da mladim ljudima pripada digitalna era.
“Najveći nedostatak za Balkan je pitanje ukupne infratsrtukrurne povezanosti. Tu mislim na transportnu, energetsku i konačno digitlalnu. Svijet se u posljednjih deset godina mijenja rapidnom brzinom. Posebno raste broj internet korisnika, to je populacija između 15 i 35 godina”, dodao je Zvizdić.
On je kazao da Zapadni Balkan prati dobre trendove i da broj korisnika interneta i pametnih telefona raste po stopi od 18 odsto, a u Evropskoj uniji (EU) prosječno godišnje 2,5 odsto.
“To znači da postajemo svjesni važnosti digitalizacije, posebno u obrazovanju”, naveo je Zvizdić.
Prema njegovim riječima, države Zapadnog Balkana, ipak, zaostaju za evropskim trendovima.
“U vrijeme kada je internet počeo sa razvojem, mi smo imali ratove na podoručju Zapadnog Balkana, što znači da moramo raditi deset puta brže da bi uhvatili korak sa onim sto se dešava na području EU", saopštio je Zvizdić.
On smatra da su za to potrebni fondovi, investicije i ambijent koji će omogućiti da mladi ljudi sa digitalnim vještimana ostanu u svojim zemljama, a ne da idu van prostora Zapadnog Balkana.
Evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo, Marija Gabrijel, kazala je da je budućnost svih zemalja digitalna.
“Internet i digitaliazacija stvara nove mogućnostu i omogućava ljudima da uzmu najbolje od svijeta. Digitalizacije ja šansa koja se ne smije propustiti”, poručila je Gabrijel.
Ona je rekla da je važno osigurati uspješno digitalno društvo, razvojem digitalnih vještina, uključujući žene.
“Digitalne vještine biće instrument za građane za shvate svoj potpuni potencijal”, navela je Gabrijel.
Ona je dodala i da se sada, kada su sajber napadi postali sve učestaliji, mora obezbijediti sigurnost.
Ministar za informatičko društvo i administraciju Makedonije, Damjan Mančevski, kazao je da je digitalna transformacija visoko na političkoj agenda zemalja Zapadnog Balkana.
“Vlada koja je postigla uspjeh u digitlanoj transformaicji biće fleksibilnija, ali je potrebno investirati u infrastrukturu i ljudske resurse”, poručio je Mančevski.
On je rekao da su digitalizacija i zajedničko djelovanje unutar nje istorijska šansa za Zapadni Balkan da bude dobar primjer.
Premijer Kosova, Ramuš Haradinaj, ocijenio je da je digitalizacija jako važna, čak i Kosovu kao mladoj ekonomiji.
“Internet pristup je i dalje u procesu kod nas, a kada je u pitanju roming želimo da se priključimo inicijativi ostalih država regiona u cilju snižavanja cijena”, kazao je Haradinaj.
Dvodnevni samit je okupio šefove vlada Zapadnog Balkana, ministre zadužene za digitalnu agendu iz regiona i iz zemalja članica EU koje učestvuju u Berlinskom procesu, Evropsku komisiju (EK), RCC, predstavnike informatičke industrije i firmi koje se bave informacionim tehnologijama, akademsku zajednicu i mlade.
Domaćin samita je makedonska Vlada, kojeg organizuje zajedno sa RCC-om.
Digital EXPO je važan dio samita i predstavlja jedinstvenu priliku za preduzeća iz digitalne industrije iz regiona i šire da predstave svoje inovativne proizvode i usluge, kao i da se sastanu i povežu sa potencijalnim partnerima iz vladinog i poslovnog sektora.
Bonus video:
