Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Aneks ugovora o kupoprodaji kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti (Port of Adria), kojim se investicione obaveze investitora, turskog Global Portsa, produžavaju do 31. januara 2020. godine ili duži period u slučaju “više sile”. U aneksu je navedeno da je, u skladu sa kupoprodajnim ugovorom potpisanim 2013, Global Ports ispunio socijalni program, dok je investicioni program ispunjen 81,6 odsto. Preostali dio investicionog programa se odnosi na sanaciju i jačanje konstrukcije južne obale Gata 1. Kako se navodi, trogodišnji period za izvršenje socijalnog i investicionog programa istekao 17. januara 2017, i da u tom periodu kupac nije bio u mogućnosti da završi preostali dio investicionog programa “isključivo usljed administrativnih barijera koje nijesu direktna ili indirektna posljedica činjenja ili nečinjenja kupca".
Promijenjen je i posljednii paragraf klauzule 5 CAPEX plana tako da je sada Global Ports Holding spreman da investira do 13,6 miliona eura u cilju poboljšanja Capex-a. Kupoprodajnim ugovorom predviđena je prodaja 62,09 odsto državnog kapitala u KTGT za ukupno oko 8,07 miliona eura. Prema odredbama ugovora, kupac je bio obavezan i da u roku od tri godine realizuje investiciona ulaganja u restrukturiranje kompanije u okviru CAPEX programa, u ukupnom iznosu od 13,5 miliona eura. Vlada je usvojila odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Industrijska zona KAP-a za prostor UP8, UP1 i UP3, u cilju, kako je saopšteno, izgradnje novih proizvodnih kapaciteta i privlačenja stranih direktnih investicija. “U vrijeme izrade i donošenja važećeg DUP-a Industrijska zona KAP-a iz 2008. godine važili su drugačiji propisi koji se tiču indeksa izgrađenosti industrijskih zona koji su se pokazali kao neodrživi za industrijsku zonu i ne omogućava nove investicije i izgradnju novih sadržaja. Osnovni cilj izmjena i dopuna plana je povećanje vrijednosti industrijske proizvodnje u smislu viših faza prerade. Naglašeno je da se planirane investicije mogu realizovati samo uz poštovanje visokih savremenih ekoloških standarda i primjenu novih tehnologija, u skladu sa domaćim zakonodavstvom i evropskim direktivama iz oblasti zaštite prostora”, saopšteno je iz Vlade. Kako su dodali, izmjenama i dopuna DUP-a Industrijska zona KAP-a za prostor UP1 i UP3, stvoriće se uslovi da se na neizgrađenom prostoru oforme novi pogoni i postrojenja koja bi nesmetano radila, uz investiranje u nove uređaje kako bi se stanje životne sredine konrolisalo putem zakonski propisanih normi.
Izmjenama i dopuna DUP-a Industrijska zona KAP-a za prostor UP1 i UP3, stvoriće se uslovi da se na neizgrađenom prostoru oforme novi pogoni i postrojenja koja bi nesmetano radila, uz investiranje u nove uređaje
“Postrojenja u okviru kompleksa Kombinata aluminijuma izgrađena su po starijoj tehnologiji, pa se nametnula potreba za revitalizacijom nekih postojećih postrojenja i modernizacijom (dogradnjom novih postrojenja) sa ciljem da se eliminišu ili umanje negativni uticaji na životnu sredinu”, kazali su iz Vlade. KAP je u vlasništvu nikšićkog Uniproma, biznismena Veselina Pejovića. “Vijesti” su nedavno objavile da će kupovina KAP-a koštati Uniprom 21 milion eura,umjesto 28 miliona, jer je novim aneksom kupoprodajnog ugovora predviđeno da Uniprom u stečajnu masu vrati 233 hiljade kvadrata zemljišta, a stečajna uprava njemu vraća mjenicu od 6,98 miliona eura.
To je samo jedan u nizu od aneksa kupoprodajnog ugovora od 2014. godine, koji je zaključio sa Pejovićem stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić. Vlada je usvojila i izvještaj o inspekcijskom nadzoru u oblasti javnih nabavki za period jul – decembar 2017. godine. Inspekcija za javne nabavke je u izvještajnom periodu kod 90 subjekata - obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama izvršila 95 inspekcijskih pregleda (kod pet subjekata inspekcijski pregled je izvršen dva puta), u kojima je kod 39 subjekata utvrđeno 66 nepravilnosti. Od ukupnog broja inspekcijskih pregleda, 11 je izvršeno po inicijativama, u kojima je utvrđeno pet nepravilnosti. Posmatrano po predmetima, najveći broj utvrđenih nepravilnosti u odnosu na broj kontrolisanih slučajeva odnosi se na nesačinjavanje akta o sprovođenju hitnih nabavki (41,2%), vođenje i čuvanje evidencija i dokumentacije o javnim nabavkama (25,5%), ispunjenost uslova za obavljanje poslova službenika za javne nabavke i komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda (17,2%), nesačinjavanje akta o sprovođenju nabavki male vrijednosti (16,7%), donošenje, izmjene, dopune i objavljivanje plana javnih nabavki (12,7%), “U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, Inspekcija za javne nabavke je izrekla 52 mjere ukazivanja i donijela pet rješenja. Od ukupno 66 utvrđenih nepravilnosti otklonjeno je 58. Nijesu otklonjene sve nepravilnosti iz razloga što se određene radnje ne mogu vratiti u pređašnje stanje, pa inspektori ne mogu preduzeti mjere za njihovo otklanjanje, ali su u slučajevima gdje je to bilo moguće, preduzete kaznene mjere”, navedeno je u izvještaju.
Bonus video:
