U cilju pomoći prevarenim žirantima nedavno je osnovana nevladina organizacija Građanski bankarski ombudsman (GBO) prema čijim procjenama ima oko 30.000 građana čiji su dokumenti zloupotrijebljeni u cilju odobravanja kredita.
Svi građani koji su prevareni mogu se javiti na telefon 069/588-382 radi evidentiranja i kasnijeg uključivanja u aktivnosti na rješavanju nastalih problema.
Izvršni direktor GBO-a Dejana Savićević, koja je prevareni žirant, rekla je da žele da okupe sve žrtve bankarskih prevara kako bi se zajednički izborili za svoja prava pred sudskim i drugim institucijama u Crnoj Gori.
Svi građani koji su prevareni mogu se javiti na telefon 069/588-382 radi evidentiranja i kasnijeg uključivanja u aktivnosti
"Jedino zajednički možemo krenuti u borbu za svoja prava, pošto pojedinačno nemamo šanse. Uz to, nemamo ni koristi od bankarskog ombudsmana koji je počeo sa radom krajem prošle godine i brzo se ispostavilo da nema one ingerencije koje su građani očekivali. Građani koji su se obratili bankarskom ombudsmanu bili su iznenađeni kada im je saopšteno da im jedino može davati savjete o tome koju dokumentaciju da prikupe i zamoliti nadležne da im blagovremeno izađu u susret kako bi se građanima povratila sigurnost u rad banaka. Iz kancelarije bankarskog ombudsmana javnosti je objašnjeno da građanima koji imaju problema sa lažnim žiriranjem ne može puno pomoći jer je to nadležnost policije i sudova", rekla je Savićević.
Kancelarije u svim gradovima
Ciljevi njihove NVO su unapređenje međusobne podrške i solidarnosti, jačanje sveukupnih kapaciteta zajednice i snaženje položaja u društvu, ekonomiji, bankarstvu, tržištu rada, obrazovanju, zaštite unapređenja i praćenja stanja ljudskih prava građana koji se nađu u situaciji da su na bilo koji način prevareni.
"Planiramo da osnujemo kancelarije u svim gradovima, radićemo na edukaciji klijenata kroz organizovanje okruglih stolova, seminara i konfererencija na temu povećanja finansijske pismenosti, a kroz nacionalni program zaštite potrošača zatražićemo uvođenje sadržaja zaštite klijenata u obrazovni sistem osnovnih i srednjih škola. Smatramo da je klijent važan tržišni subjekat i zaštita njegovih finansijskih prava je jedan od bitnih uslova izgradnje stabilnog finansijskog tržišta", rekla je Savićević.
Oni smatraju da banke i mikrokreditne institucije treba da donesu programe zaštite klijenata
Oni smatraju da banke i mikrokreditne institucije treba da donesu programe zaštite klijenata jer veliki broj nije u mogućnosti da na vrijeme otplaćuje uzete kredite.
"Ni zakonom nije adekvatno obuhvaćena problematika institucije žiranta što se odrazilo na najgori mogući način na veliki broj ljudi. (Zlo)upotreba postojećih normativa koštala je mnoge posla, porodice, bliskosti i povjerenja, a u najgorem slučaju ljudskog dostojanstva i života", rekla je Savićević, koja je po struci diplomirani pravnik.
Ona je kazala da su prevareni žiranti izloženi mobingu, poniženi i uvrijeđeni i da su jedini odgovorni za situaciju u kojoj se nalaze, dok se oni koji su falsifikovali dokumenta ne pozivaju na odgovornost.
Zakonom zaštititi klijente banaka Podgorica
Pokret za promjene smatra da je potrebno usvojiti Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga s obzirom na značajna kreditna zaduženja građana, koja samo po osnovu stambenih zajmova iznose 11 odsto ukupnog GDP-a, kazao je poslanik PzP-a Zarija Pejović.
"Ovaj zakon bi trebalo da omogući korisnicima finansijskih usluga da besplatno dobiju precizne informacije o uslovima usluga, kao što su krediti, lizing, korištenje kartica za plaćanje. To podrazumijeva upoznavanje klijenta sa troškovima pružanja usluga, načinu utvrđivanja kamatne stope, uslovima po kojima se kamatna stopa mijenja, ukoliko je promenjiva. Pružalac finansijske usluge ne treba da ima pravo da jednostrano mijenja uslove ugovora o finansijskoj usluzi. U ugovorima o stambenim kreditima često se nalazi klauzula da banka zadržava pravo da izmijeni kamatnu stopu, shodno sopstvenoj politici, bez preciziranja kriterijuma. Zakon bi tretirao i pravo na raskidanje finansijskog ugovora. Takođe, Pokret za promjene smatra da je zakonski potrebno zaštititi i žirante. Eventualno terećenje žiranata, treba da uslijedi tek nakon sprovođenja namirenja duga putem tužbe, na teret imovine dužnika, ukoliko imovina nije dovoljna za namirenje duga", kazao je Pejović.
Bonus video:
