Cijene goriva u Crnoj Gori od večeras u ponoć biti na novom rekordnom nivou, na talasu poskupljenja nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.
S obzirom da se posljednjih dana cijena barela nafte u Njujorku i Londonu rapidno spustila zbog katastrofalnih zemljotresa u Japanu, kroz 15 dana bi cijene i u Crnoj Gori ipak trebalo da padnu.
Rojters javlja da su cijene nafte na međunarodnim tržištima pale na najniže nivoe u dvije sedmice, zbog toga što je serija katastrofalnih zemljotresa i cunamija u Japanu ozbiljno poljuljali povjerenje ulagača.
Japanski faktor
Sirova nafta na londonskom tržištu pala je za više od dva dolara po barelu na 111,64 dolara, što je najniži nivo od 25. februara.
Barel je na njujorškoj berzi pao takođe preko dva dolara i juče je koštao 99 dolara.
Analitičari tržišta očekuju da će potražnja za naftom iz Japana, drugog svjetskog potrošača energije, pasti u kratkoročnom i srednjoročnom periodu, s obzirom da će ekonomske aktivnosti te zemlje vjerovatno biti smanjene nakon zemljotresa i cunamija.
Ovaj pad cijena na stranim tržištima na crnogorsko tržište će se odraziti tek kroz dvije sedmice, kad bude naredno usklađivanje. Do tada, vozači će gorivo plaćati po rekordnim cijenama. Najveći udar osjetiće vozači vozila koja troše eurodizel, jer je ta vrsta goriva poskupila pet centi i od danas košta 1,30 eura za litar. Cijene bezolovnih goriva BMB95 i BMB98 veće su dva i tri centa, i točiće se za 1,34, odnosno, 1,37 eura za litar. Te cijene važiće do narednog usklađivanja, odnosno, do 28. marta.
Državne dažbina nijesu zanemarljive
Nove cijene goriva se formiraju na osnovu zahtjeva koje Jugopetrol svakog drugog ponedjeljka predlaže Ministarstvu ekonomije, na osnovu fluktuacije cijena nafte na svjetskom tržištu nafte i valutnog odnosa američkog dolara i eura.
Upravljanjem cijena rukovodi poseban sektor u Ministarstvu ekonomije, na osnovu uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata.
Osim cijena na svjetskom tržištu i valutnog odnosa dolara i eura, na što objektivno Crna Gora ne može da utiče, na nivo maloprodajnih cijena utiču i državne dažbine koje nijesu tako zanemarljive.
Kada je u pitanju bezolovni benzin od 95 oktana, akciza i porez na dodatu vrijednost (PDV) čini i preko 50 odsto maloprodajne cijene, a u slučaju eurodizela taj procenat iznosi 47 odsto.
Bolje za budžet, pritisak na ekonomiju
Iako bi smanjivanje tih dažbina uveliko olakšalo život građana, ali i rasteretilo cijene niza poljoprivrednih proizvoda kojima je gorivo značajan input, u Ministarstvu finansija ne razmišljaju o tome.
Veće cijene goriva stvaraju veće benefite za državnu kasu, ali, sa druge strane, predstavljaju pritisak na ekonomiju, što može, ali i ne mora, da se odrazi na rast maloprodajnih cijena niza drugih proizvoda i usluga, počev od prevoza, prehrambenih proizvoda i slično.
Procjene su da će na osnovu akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) od goriva građani do kraja godine dotirati državnu kasu sa više od 10 miliona eura, u zavisnosti od daljih trendova cijena na domaćem i stranom tržištu.
Bonus video:
