Država je prošle godine zbog šverca cigareta izgubila 35 miliona eura koje je planirala da naplati od akciza i PDV-a na duvanske proizvode, pokazuju podaci državnih institucija. To je iznos ravan koštanju petlje “Smokovac” na auto-putu ili izgradnji 13 vrtića po cijeni od 2,7 miliona eura, koliko je plaćen novoizgrađeni na Starom aerodromu u Podgorici.
Prema Fiskalnoj strategiji iz 2017. godine, državni budžet je na osnovu povećanja akciza na duvanske proizvode u 2018. godini trebalo da naplati 17,8 miliona eura više nego u 2017. godini. U toj godini naplaćeno je od akciza na ove proizvode 57,3 miliona eura, što znači da je u 2018. godini prihod od dažbine na duvan trebalo da iznosi 61,1 miliona eura, a naplaćeno je, prema podacima Uprave carina, svega 40,6 miliona eura. Ovaj iznos je manji čak i od prihoda akciza na duvanske proizvode iz 2016. godine, prije početka njihovog rasta, kada se po ovom osnovu u budžet slilo 49 miliona eura. Na razliku od 30 miliona eura izgubljeno je i oko pet miliona PDV-a.
U maloprodajnoj cijeni prosječne legalne kutije cigareta, državne dažbine iznose oko 85 odsto, a kako su one na bogatom crnom tržištu jeftinije za oko 50 odsto, može se zaključiti da su organizatori šverca i njihovi prodavci zaradili najmanje polovinu sume koju je država izgubila. Ostatak od oko 17 miliona uštedjeli su građani kupujući jeftinije na crnom tržištu.
Vlada je od svih akciza prošle godine naplatila 231 milion eura, dok je plan bio da naplati 246 miliona. Rast naplate akciza zabilježen je na gorivo, alkohol i gazirana pića, čime je pokrivena polovina gubitka na duvanu.
Izraženi šverc cigareta počeo je od avgusta 2017. godine nakon što je Vlada drugi put te godine povećala akcize, a zatim je ponovila grešku, dodatno povećavajući akcize od 1. januara 2018. godine. Ukupan iznos akciza povećan je za oko 70 odsto, ali je naoplata prihoda pala za 30 odsto. Najjeftinija paklica na legalnom tržištu bila je 2,3 eura, dok se na crnom tržištu mogla naći i za 80 centi. Cijena proizvodnje jedne paklice cigareta iznosi od 30 do 50 centi, što je stvorilo ogroman prostor za zaradu organizatorima crnog tržišta. Da je pogriješila Vlada, priznaje u junu 2018. kada donosi odluku da akciza na duvanske proizvode vrati na iznos iz 2017. godine, što je počelo da važi od 1. septembra 2018.
Od avgusta 2017. godine do juna 2018. nelegalne cigarete mogle su se naći na svakom ćošku, a primjetan je bio manjak državne kontrole i pored najava strožih kontrola i formiranja vladine komisije za brorbu protiv crnog tržišta. Iz opozicije je bilo sumnji da je nelegalno tržište dozvoljeno i da od njega vlast finansira svoje izborne kampanje, što su predstavnici Vlade negirali.
Fiskalnom projekcijom Vlade iz 2017. godine bila je planirano da se od rasta akciza na duvan u toj i naredne dvije godine prihoduje 35,6 miliona eura dodatnog novca, kao i 5,6 miliona eura od PDV-a na veći iznos akcize koja je dio osnovice za obračun poreza. Umjesto toga u ovim godinama dešava se pad prihoda u odnosu na ranije godine, tako da je ukupan minus 60 miliona zbog toga što država nije mogla ili htjela da se obračuna sa crnim tržištem duvanskih proizvoda u ovom periodu.
Ukupni efekti konsolidacije i fiskalnih mjera iz 2017. godine trebalo je u naredne četiri godine, prema ovoj strategiji, da imaju pozitivne efekte za državnu kasu od 117 miliona eura, ali je polovina tog novca izgubljena zbog šverca cigarete i neostvarivanja optimističkog plana Vlade da će povećanjem akciza doći i do značajnog rasta ovih prihoda.
Nakon vraćanja akciza na duvan na stari iznos došlo je do djelimičnog oporavka legalne prodaje, ali je crno tržište i dalje izuzetno prisutno, s tim što se razlika u cijeni po paklici za slične brendove smanjila na 30 do 50 centi umjesto eura.
Zvaničan plan Vlade bio je da ubrzanim rastom akciza na duvan uskladi akcizni kalendar sa vrijednostima na nivou Evropske unije. Međutim, sada, nakon vraćanja akciza na prethodni iznos, njihov rast je zamrznut a moguće postepeno povećanje najavljeno je 2020. godine uz jačanje inspekcijskih službi.
Bonus video:
