Pad kursa eura u odnosu na dolar, koji se pojačao proteklih dana, mogao bi značajno da poveća iznos kredita za gradnju prve dionice auto-puta, koji će iz državnog budžeta početi da se vraća za godinu i deset mjeseci.
Kredit za auto-put koji je Vlada zaključila u oktobru 2014. godine sa kineskom Exim bankom od 944 miliona dolara, tada je u eurima vrijedio 743 miliona eura (euro je bio 1,27 dolara). Sada kada jedan euro vrijedi oko 1,088 dolara, kredit iznosi 867 miliona eura ili 124 miliona eura više. Sadašnji kurs dolara blizu je istorijskog iz novembra 2016. kada je bio 1,05.
Problem je što trend pada kursa eura traje već duže od godinu, a zbog pada proizvodnje u EU, naročito Njemačkoj, moguće je da Evropska centralna banka nastavi devalvaciju eura kako bi proizvodi iz eurozone bili konkurentniji na svjetskim tržištima.
To Crnoj Gori svakako ne odgovara jer prva polugodišnja rata kredita dolazi na naplatu u julu 2021. godine. Ona bi trebalo, kako je ranije najavljivano, da iznosi 33,7 miliona dolara, odnosno godišnja rata bi bila 67 miliona.
Od kada je prvi put nakon uzimanja kredita došlo do ozbiljnog narušavanja kursa prije četiri godine, iz Vlade su govorili da nema razloga za bojazan jer ima vremena da se uzme takozvani “hedžing”. Iz Ministarstva finansija “Vijestima” nijesu odgovorili kako će novo jačanje dolara uticati na iznos kredita koji treba da se vrati, da li će i kada osigurati od valutnog rizika i koliko će to dodatno koštati.
“Ministarstvo finansija razmatra koje su opcije i finansijski aranžmani kojima se na najkvalitetniji način može zaštititi od rizika kursnih razlika od kredita za auto-put koji je sa kineskom Exim bankom zaključen u dolarima”, saopšteno je iz Ministarstva 2015. godine i od tada se ponavljaju slične izjave.
Vrijeme za takvu mjeru ističe i sve je skuplje uzeti takvo osiguranje. Stručnjaci za ovu oblast poslovanja govorili su da je bilo najjeftinije, ako se morao uzeti kredit u dolarima, da se odmah platilo osiguranje od valutnog rizika. Da je tada uzeto osiguranje na ovu cifru moglo je iznositi desetak miliona eura, a sada bi ta cifra bila blizu sto miliona.
Ovogodišnjim budžetom je predviđena ta mjera, ali je ministarstvo još nije koristilo. Trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, problemi unutar EU i najave početka nove globalne ekonomske krize, ne idu u prilog Crnoj Gori jer bi mogli značajno da povećaju troškove ovog osiguranja.
Tada poslanik, Damir Šehović je 2015. godine rekao da vjeruje da će Ministarstvo finansija u kratkom roku napraviti analizu i predložiti kako da se Crna Gora zaštiti od kursnih razlika.
“U grejs periodu od šest godina ne postoji rizik od kretanja kursa jer je on fiksiran. Nakon tog perioda ima smisla da govorimo o potencijalnoj šteti ili koristi od promjene kursa. Ali ako je nemoguće predvidjeti odnos dolara i eura u narednom periodu, možemo se zaštititi od rizika jednim od nekoliko instrumenata”, kazao je tada Šehović koji je sada ministar u Vladi.
Prošle su četiri i po godine od ove izjave, ali nijedan od instrumenata za umanjenje potencijalne štete nije iskorišćen. Do završetka izgradnje auto-puta ostalo je još 12 mjeseci, a do početka plaćanja rata 22 mjeseca. Situacija za uzimanje ovog osiguranja je sve teža i teža.
Cijele rate padaju na budžet, putarina ide na druge kredite Monteputa
Prije pet godina planirano je da se rate kredita vraćaju iz naplate putarine, kojom bi upravljao Monteput, a da se nedostajući dio obezbijedi iz državnog budžeta. Prema najoptimističnijim prognozama od putarine bi se godišnje moglo dobiti najviše 20 miliona eura, dok bi nedostajućih 50 miliona eura bilo obezbijeđeno iz budžeta.
"Sredstva za te namjene biće planirana u godišnjem budžetu za 2021. godinu na poziciji otplate duga nerezidenata a sama obaveza biće regulisana iz sredstava tekućeg budžeta, depozita i drugog vida finansiranja a eventualno i kreditnih sredstava zavisno od raspoloživih sredstava", kazao je Radunović prije četiri mjeseca.
Međutim, zbog toga što u ugovoru sa graditeljem, kompanijom CRBC, nijesu bile navedene elektroinstalacije, Monteput se zadužio dodatno 38,2 miliona eura za taj dio posla. Tako da će značajan dio prihoda od putarine narednih pet godina biti trošen za vraćanje tog kredita.
Cijenu auto-puta digli su i ostali “neplanirani radovi” poput zaboravljene petlje, vodovodne mreže, drugih prilaznih puteva i rekonstrukcije puta od Mateševa do Kolašina.
MMF je ranije upozorio da zbog visokog javnog duga nema gradnje nastavka auto-puta, a iz Vlade da će ga nastaviti uz privatno-javno partnerstvo.
Auto-put je trebalo da bude završen 11. maja ove godine, ali je rok pomjeren za 30. septembar naredne godine. To će biti nekoliko dana pred redovne parlamentarne izbore.
Bonus video:
