Rast proizvodnje i povećani plasman proizvoda ostvaren je tokom turističke sezone, što je rezultat bolje povezanosti hotelijera sa domaćim proizvođačima hrane, saopšteno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore (PKCG).
Sekretarka Odbora Lidija Rmuš, koja je prezentovala informaciju o privrednim kretanjima, kazala je da je rast proizvodnje i povećani plasman proizvoda u turističkoj sezoni dijelom rezultat realizacije projekata Kupujmo domaće i Domaći ukusi.
“Turistička ponuda sve više uključuje i tradicionalnu gastro ponudu Crne Gore prilikom prezentacija naše zemlje”, rekla je Rmuš.
Tokom osam mjeseci ove godine otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznosio je 23,4 miliona eura i na nivou je iz istog prošlogodišnjeg perioda. Do avgusta je otkupljeno je 16,1 miliona litara mlijeka, što je manje 3,4 odsto, ali je povećana je proizvodnja svih prerađevina od mlijeka, što pozitivno utiče na bolje ostvarenje finansijskih rezultata ovog sektora.
Prema podacima Monstata, kako je saopšteno iz PKCG, proizvodnja prehrambenih proizvoda za osam mjeseci povećana je 4,6 odsto, a pića 8,9 odsto.
Na sjednici je ocijenjeno da je najveći problem sa kojima se suočava agrar nedovoljna konkurentnost proizvoda. Zato je cilj proizvođača hrane povećanje obima proizvodnje i konkurentnosti proizvoda koja može omogućiti bolji plasman domaćih proizvoda za šta potrebno otkloniti i biznis barijere sa kojima se suočavaju u poslovanju.
Rmuš je, govoreći o investicijama u poljoprivredi koje su završene u tekućoj godini, kazala da je preduzeće Naše voće zasnovalo plantažu jabuka na 15 hektara u nikšićkoj Župi, a u planu je podizanje plantaže trešanja od pet hektara i novi zasadi jabuka na površini od 15 ha, kao i izgradnja pogona za proizvodnju sokova.
“Ova proizvodnja će u značajnoj mjeri uticati na supstituciju uvoza jabuka”, dodala je Rmuš.
U preduzeću Zrnožit radi se fabrika za preradu, kapaciteta oko 60 hiljada pršuta, u završnoj fazi je izgradnja nove klanice u Mesoprometu kao i fabrike za preradu mesa.
Ona je navela da je značajno što je Fabrika vode Bjelasica Rada ponovo počela proizvodnju, a u Šavniku je, u okviru preduzeća Eko-per Diva, počeo novi pogon za flaširanje vode. Puštena je u funkciju i nova hladnjača u Plantažama kapaciteta 600 tona.
Za prvih osam mjeseci uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda imao je vrijednost 391 milion EUR, a izvoz je iznosio 28,2 miliona pa je pokrivenost uvoza izvozom bila 7,2 odsto. Uvoz je u odnosu na isti period prošle godine veći 6,4 odsto, a izvoz je manji šest odsto.
Predsjednik Odbora Milutin Đuranović kazao je da pad pokrivenosti uvoza izvozom zabrinjava, jer nije beznačajan pa u narednom periodu moramo raditi na još snažnijem jačanju konkurentnosti.
Članica Odbora Amela Višnjić iz kompanije "Višnjić komerc", ukazala je na problem izuzetno visokog uvoza jaja koja se prodaju kao domaća, što privrednicima stvara ne velike probleme.
Boris Čović iz Bonese založio se za veća ulaganja u tehnologiju jer se radi o skupim proizvodima, a ukazao je i na neophodnost smanjenja pa i ukidanja protekcionizma u svim privrednim granama.
Nikola Milošević iz kompanije Eko-per Diva smatra da je potrebno da se mnogo aktivnije bave većom prodajom domaćih voda u trgovinama i hotelima.
“Moramo se izboriti da makar 50 odsto voda u trgovinama budu domaće što bi našu proizvodnju povećalo za 20 odsto”, saopštio je Milošević.
On je dodao da se sada u trgovinama prodaje 70 odsto voda iz uvoza, a samo 30 odsto domaćih.
Radi eliminisanja ograničenja sa kojima se privrednici suočavaju u poslovanju neophodno je raditi na izmjeni više normativnih akata koji regulišu njihovo poslovanje. To su zakoni o privrednim društvima, radu, akcizama, porezu na dodatu vrijednost, naplati potraživanja i fiskalizaciji.
Na sjednici je ocijenjeno da treba nastaviti realizaciju nacionalne kampanje kupovine domaćih proizvoda sa ciljem jačanja svijesti potrošača kao i radi stvaranja ambijenta za bolje pozicioniranje crnogorskih proizvoda što će direktno doprinijeti smanjenju uvoza.
Takođe, prilikom izrade Agrobudžeta treba, kroz subvencije, sačuvati mljekarski sektor koji je suočen sa veoma jakom konkurencijom iz regiona i pojačati kontrolu kvaliteta uvoznih proizvoda.
Na sjednici je je saopšteno da su sredstva iz IPARD programa namijenjena jačanju kapaciteta poljoprivrednog sektora, njegove konkurentnosti i usklađivanju sa pravilima, standardima i praksama Evropske unije.
Generalni direktor Direktorata za ruralni razvoj, Darko Konjević, kazao je da su tokom prošle godine raspisana dva javna poziva iz IPARD-a za investicije u poljoprivredna gazdinstva i u prerađivačke kapacitete čija je relizacija u toku.
“Kroz prvi IPARD za podršku poljoprivrednim gazdinstvima do kraja jula potpisan je 221 ugovor vrijednosti 13,5 miliona eura. U preradi je potpisano 20 ugovora u vrijednosti od 11,9 miliona. Realizacijom investicija u prerađivačke kapacitete, otvoriće se oko 80 novih i obezbijediti sigurnost plasmana za oko sedam hiljada kooperanata”, podsjetio je Konjević.
Početkom septembra tekuće godine raspisan je II javni poziv iz IPARD-a za investicije u prerađivačke kapacitete.
“Sada je domaćim prerađivačima na raspolaganju novih 15,6 miliona eura bespovratne podrške za investicije kojima će unaprijediti proizvodnju. Podržaće se sektori prerade mlijeka, mesa, voća i povrća, maslina, ribe i akvakulture, kao i proizvodnje vina”, dodao je Konjević.
Javni poziv je otvoren do 4. novembra. Konjević je najavio da će ovaj rok biti produžen, zbog interesovanja prvrednika, a da će se krajem ove godine raspisati i drugi javni poziv za investicije u poljoprivredi.
Konjević je saopštio i da će u narednoj godini biti raspisan još jedan poziv za preradu.
Bonus video:
