Da bi se realizovao koncesioni ugovor od javnog interesa, za koji se mora eksproprisati imovina koja nije u vlasništvu države, Vlada će imati mogućnost da eksproprijaciju uradi fazno tokom tog ugovora umjesto da izvrši eksproprijaciju cijelog područja prije početka njegove primjene. Ovo je jedna od najznačajnijih novina u izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama kojom se otvaraju vrata izvršnoj vlasti da u tivatskoj opštini ekspropriše dio imovine koju će dati pod višedecenijski zakup budućem koncesionaru Aerodrome Crne Gore (ACG).
Predlog zakona je u skupštinskoj proceduri i čeka se da ga usvoji vladajuća većina u parlamentu. Planirano je da stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu, a primjenjivaće se šest mjeseci nakon toga.
Postupci davanja koncesija koji su započeti po važećem zakonu po njemu se moraju i okončati.
Postupak davanja ACG u višedecenijski zakup po zahtjevu Evropske komisije morao je biti usklađen sa novim zakonom. Međutim, izvršna vlast je već počela taj posao ne čekajući usvajanje zakona.
Ministar pomorstva i saobraćaj Osman Nurković je u julu ove godine kazao da će aerodrom Tivat davati pod koncesiju u tri faze. Prva faza podrazumijeva zemljište od oko 846.000 kvadratnih metara i taj prenos će se obaviti do stupanja na snagu koncesionog akta. Za drugu fazu je predviđen prenos zemljišta na površini od oko 560.000 kvadrata u roku od 24 mjeseca od stupanja na snagu ovog koncesionog akta, a u trećoj fazi biće prenos oko 170.000 kvadrata zemljišta u roku od 48 mjeseci od početka važenja koncesionog akta.
Aktuelni Zakon o koncesijama, po kome je počet postupak davanja ACG u zakup, ne predviđa mogućnost da država u koncesiju daje ono što nije u njenoj svojini, kao što je to zamislio Nurković. Zakon propisuje da se na koncesiju može ponuditi samo ono što je nesporno u državnoj svojini, ili što država eksproprijacijom stekne i upiše na sebe, prije raspisivanja tendera za izbor koncesionara. To znači da strogo formalno, država ne može koncesionaru za aerodrome koga namjerava izabrati do ljeta naredne godine, sada ponuditi i oko 730 hiljada kvadrata zemljišta u kontakt zoni aerodroma Tivat koje joj trenutno ne pripada.
U obrazloženju novog predloga zakona je navedeno da se država odlučila za faznu eksproprijaciju jer se može desiti da pojedini ugovori mogu imati veliki obuhvat koncesionog područja, a da period važenja koncesije bude višegodišnji.
“Zato treba obezbijediti da država nije obavezna da na početku realizacije koncesije izvrši ekspropijaciju cjelokupnog koncesionog područja, s obzirom da bi se postavilo pitanje svrsishodnosti značaja budžetskih izdataka u slučaju da iz bilo kog razloga dođe do raskida ugovora”, navodi se u obrazloženju Vlade.
Država će imati pravo svojine nad eksproprisanom imovinom i koncesionar će joj plaćati naknadu za tu imovinu čiji će iznos biti utvrđen posebnim podzakonskim aktom koji će se donijeti u roku od pola godine od dana stupanja na snagu zakona.
Novina u zakonu je i da se koncesija bez javnog oglašavanja može dati nekoj firmi u kojoj država ili opština imaju više od polovine akcije ili udjela ili više od polovine prava glasa, ili imaju pravo na izbor većine članova organa upravljanja ili lica koja su ovlašćena za zastupanje u skladu sa zakonom. Kad počne primjena zakona te firme koje već koriste neko državno dobro i nemaju zaključen ugovor o koncesiji moraće da podnesu zahtjev za davanje koncesije.
“Tako će se korišćenje prirodnih dobara i dobara u državnoj svojini biti uvedeno u sistem koncesija čime će se ti subjekti izjednačiti sa statusom postojećih ili budućih koncesionara. Način utvrđivanja koncesione naknade propisaće im Vlada “, piše u obrazloženju predloga zakona.
Raskid ugovora bez obeštećenja
Novina je da plan davanja koncesije mora da sadrži i analizu opravdanosti javnog interesa sa pokazateljima uticaja na privredni razvoj, zaposlenost, budžet, usklađenost sa strateškim ciljevima na državnom i lokalnom nivou. Uz to, novim zakonskim rješenjem se onemogućava produženje roka trajanja koncesije.
“Zainteresovano lice više ne može da pokrene postupak za davanje koncesije, samo može dati inicijativu na dopunu godišnjeg plana o koncesijama. Sastavni dio ponude za koncesiju biće i garancija za dobro izvršenje ugovora o koncesiji koju ponuđač mora da dostavi. Koncesionar mora da dostavi i polisu osiguranja za period trajanja ugovora o koncesiji. Osiguranje treba da pokrije gubitak ili štetu na postrojenjima i opremi, eventualna zagađenja životne sredine, gubitak ili oštećenje imovine trećeg lica...”, piše u predlogu zakona.
U slučaju raskida ugovora koncesionar neće imati pravo na naknadu štete, a u slučaju raskida ili isteka ugovora koncesionar se ne oslobađa finansijskih i drugih obaveza utvrđenih zakonom.
Naknada za rad komisiji
Predlogom zakona je definisano da će u Komisiji za koncesije svog predstavnika, uz ostale, imati Privredna komora (PKCG) i Ministarstvo turizma i održivog razvoja (MORT). Predstavnik MORT-a će zamijenti predstavnika Ministarstva pomorstva i saobraćaja.
“Novi predsjednik i članovi komisije biće izabrani u roku od mjesec od dana početka primjene zakona”, piše u predlogu zakona. Predsjednik i članovi komisije imaće pravo na nadoknadu za svoj rad
Bonus video:
