Nakon što je investitor pribavio sve tražene papire i saglasnosti nadležnih državnih organa, Opština Kotor izdala je kompaniji Serzman Incorporated dozvolu za izgradnju kupališta u Dobroti ispod nekadašnjeg kampa.
Na placu od oko 6.800 kvadrata iznad obalnog puta u Dobroti, Serzman Incorporated, koji se dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem - sestrićem bivšeg premijera i lidera DPS-a Mila Đukanovića, već je sagradio veliko „turističko naselje“ nazvano Dobrota Pallazi.
Izgradnju tog mamutskog objekta sa stanovima koji su nuđeni za prodaju, prethodno je odobrila Vlada tadašnjeg premijera Đukanovića, a započeta je u vrijeme dok je na lokalnoj vlasti u Kotoru bio DPS.
Kotorska vlast koju trenutno čini koalicija opozicionih partija na državnom nivou predvođena Demokratama, nakon višemjesečnog opiranja da izda saglasnost Serzmanu da realizuje i kontroverzan projekat izgradnje kupališta koje će potpuno promijeniti izgled tog dijela dobrotske obale, dovedena je pred svršen čin i morala je 23. februara izdati dozvolu.
Ipak, gradonačelnik Vladimir Jokić na dan izdavanja dozvole, uputio je urgenciju ministru održivog razvoja i turizma Pavlu Raduloviću (DPS), direktorici Direktorata za inspekcijske polsove i licenciranje Rini Ivančević i rukovoditeljki Urbanističko-građevinske inspkcije za južnu regiju Anici Vojvodić - da inspekcija koja je pod nadležnošću MORT-a, odmah preduzme inspekcijski nadzor nad spornim projektom.
“Imajući u vidu delikatnost predviđenog građevinskog zahvata, poziciju na kojoj se isti preduzima, kao i status Kotora na Uneskovoj listi zbog kojeg je ovo ministarstvo predložilo Vladi da usvoji zabranu gradnje u okviru zaštićenog područja, pozivam vas da sada kada su se, po tumačenju vašeg Direktorata, stekli uslovi, najhitnije, bez odlaganja, pristupite inspkecijskom nadzoru i utvrdite sve činjenice vezane za projekat”, stoji u Jokićevom dopisu nadležnima u MORT-u i inspekciji.
Serzman Incorporated prethodno je za projekat što se realizuje u srcu Uneskom zaštićenog područja Kotora i u koliziji je sa važećim propisima o njegovoj zaštiti, dobio zeleno svjetlo svih nadležnih državnih institucija, uključujući i Upravu za zaštitu kulturnih dobara koju vodi Anastazija Miranović (DPS). UZK je imala primjedbi na prvobitnu projektnu dokumentaciju za novo kupalište koje podrazumijeva nasipanje nekoliko stotina kvadrata mora u dužini od oko 120 metara ispod kamenog obalnog zida - parapeta kod nekadašnjeg kampa u Dobroti, ali je novembra prošle godine dala saglasnost na „Konzervatorski projekat uređenja obale“ koji je uradila firma „Studio prostor“ iz Podgorice.
“Dostavljeni Konzervatorski projekat... predviđa uređenje obale i revitalizaciju javnog kupališta za period korišćenja od 30 godina investotora Serzman Incorporated doo Kotor. Projekat je izrađen na osnovu Konzervatorskih uslova izdatih od strane ove Uprave 12.05.2016. a korigovan u skladu sa aktom ove Uprave od 3.08.2017”, piše u riješenju o davanju saglasnosti sa potpisom Miranovićeve.
Time je data saglasnost da se izgradnjom dvije nove betonske i kamene ponte na južnom i sjevernom kraju lokacije i nasipanjem nekoliko stotina kvadrata šljunkovito - pješčane plaže između njih, “revitalizuje” nekadašnje javno kupalište koje je ovdje postojalo na maloj drvenoj ponti, napravljenoj na metalnim nosačima.
Na ovaj način potpuno će se promijeniti aktuelni izgled obale u ovom dijelu Dobrote, iako član 18 Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora propisuje da se “u okviru Kotora ne može mijenjati postojeća linija i vršiti nasipanje morske obale, osim u slučaju rehabilitacije i revitalizacije u skladu sa zakonom”.
Nije jasno kako su MORT, Morsko dobro i Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatili „revitalizaciju“ obale izgradnjom pješčane plaže koja nikada na tom mjestu nije postojala, ali je sigurno da taj zahvat nema saglasnost najpozvanijih stručnjaka - onih iz Instituta za biologiju mora iz Kotora. Institut je septembra prošle godne glatko odbio da izda pozitivno mišljenje na prvobitni Elaborat o procjeni uticaja realizacije projekta izgradnje novog kupališta u Dobroti na životnu sredinu.
U dokumentu koji potpisuju rukovodilac Laboratorije za bentos i zaštitu mora dr Vesna Mačić i direktor Instituta dr Mirko Đurović, podsjeća se da na tom lokalitetu postoji drevna i zaštićena ribarska posta koju bi izgradnja klupališta uništila, a nasipanje mora šljunkom i pijeskom radi formiranja nove plaže, pogubno bi uticalo na morske organizme koji ovdje obitavaju:
“U potpunosti i trajno uništilo bi živi svijet u moru koji će biti zatrpan ispod novih ponti i plaže, te promijenilo konfiguraciju i karakteristike morskog dna... Može se konstatovati da nije dozvoljena izgradnja dijela predmetne lokacije, a pogotovo ne planirane južne ponte, postavljanje pontona i privezišta za jahte.
Stvaranje nove plaže i ponti i plažnih šankova itekako mijenjaju topografiju lokalnog terena”, piše pored ostaloga u negativnom mišljenju Instituta za biologiju mora.
Predstavnike te ustanove, međutim, u novom sastavu Komisjije za procjenu inoviranog Elaborata koji je naknadno napravio Serzman, zamijenilo je dvoje biologa iz Podgorice, od kojih je jedna iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Decembra prošle godine one su glasale za usvajanje Elaborata, iako stručnim kompetencijama uopšte nisu vezane za marinsku biologiju.
Komisija je tako većinom glasova njenih članova iz Podgorice dala zeleno svjetlo Serzmanu da krene u realizaciju projekta, pri čemu su njene članice iz Kotora - inženjerka pejzažne arhitekture Jelena Franović i arhitekta - konzervator Zorana Milošević bile protiv, smatrajući da se Elaborat ne može prihvatiti.
Nogostupi i ograde od sibirskog ariša, aluminijumska bravarija...
Prema projektnoj dokumentaciji, Serzman će na dvije ponte napravljene kombinacijom polaganja armirano-betonsnkih blokova napunjenih kamenom i gradnjom betonske konstrukcije na šipovima pobijenim u dno mora, napraviti i dva objekta – plažni bar sa terasom na sjevernoj strani i VIP šank sa terasom na južnoj strani.
Upravi za zaštitu kulturnih dobara nisu zasmetale projektna rješenja o upotrebi aluminijumske bravarije na tim objektima, izgradnji pergole od aluminijummskih profila i nepromočivog platna nad terasom, ali se u rješenju o naknadnom prihvatanju projekta, Uprava kojom rukovodi Anastatija Miranović “pohvalila” da je investitor prihvatio “korekciju forme i obrade dijela hodnih površina kupališta” za koje je prvobitno planirano da, kao i ograde, budu napravljene od drveta sibirskog ariša.
Sve to UZK je prihvatila iako i sama podsjeća na smjernice za zaštitu kulturnih vrijednosti iz Menadžment plana prirodnog i istorijskog kulturnog područja Kotora, a gdje stoji da „u naselju Dobrota treba očuvati vrijednosti i karakteristike uređenja obale sa karakterističnim sistemom ponti i mandraća“, ali ne i izgradnjom velikih pješčanih plaža kakvih tamo nikada nije bilo.
Bonus video:
