Vlada će aktivirati državne garancije u iznosu od 29.250.000 eura izdate u korist njemačko-austrijskog koncerna WTE/EVN i zadužiti Zaštitnika državnih interesa da podnese krivične prijave protiv odgovornih za nanošenje štete državi i Opštini Budva, u poslu izgradnje i funkcionisanja postrojenja za tretman otpadnih voda.
To je juče kazao Državni sekretar u Ministarstvu finansija Nemanja Katnić.
„Vlada, ne želeći da narušava svoj međunarodni ugled i da se pokaže kao država koja ne poštuje međunarodne obaveze, a u konkretnom slučaju ne izvrši plaćanje date garancije, usvojila je informaciju i stvorila pretpostavku da ispuni svoju finanijsku obavezu. Takođe, konstatujući da je cjelokupni posao pravno upitan, Vlada je donijela zaključak da se cjelokupni materijal na dalju nadležnost preda Zaštitiniku imovinsko-pravnih interesa sa zaduženjem da podnese krivične prijave nadležnom državnom tužilaštvu protiv svih fizičkih i pravnih lica u Crnoj Gori i inostratsvu koji su nanijeli štetu i ugrozili finansijske i ekonomske interese države i Opštine Budva“, kazao je Katnić na konferenciji za novinare.
On je kazao da su konstatovali da su učinjeni veliki propusti, kako u zaključenju samoga ugovora, tenderskoj proceduri, realizaciji samoga projekta, kvalitetu izvedenih radova, određenih finansijskim aktivnostima, koje u najmanju ruku mogu karakteristati kao sumnjive i problematične, pa i kriminalnih aktivnosti, što je konstatovano u nalazima vještaka koji su bili angažovani.
Povezani članci
Ko će biti kriv i platiti štetu?
Povezani članci
Upitana da li se već zna protiv koga će biti podnijete krivične prijave, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Dragana Đuranović, kazala je da sada jedino može reći da će Zaštinik dobiti cjelokupnu dokumentaciju koju posjeduje Ministarstvo finansija, nalaze i mišljenje i da će nakon toga preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti, kako prema fizičkim, tako i prema domaćim i stranim pravnim licima.
Katnić je podsjetio da je prvobitnim ugovorom iz 2009. izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda predviđen iznos od 58,5 miliona eura, što je kasnije aneksirano na 68 miliona eura, gdje su dodati određeni iznosi za održavanje i kamatne promjene.
„Garancije su date od strane države na polovinu potpisanog ugovora na 29.250.000 eura“, kazao je Katnić.
U protestu koji je poslala njemačka kompanija, kako je rečeno na jučerašnjem presu, precizno piše da je njihovo potraživanje 64.572.738 miliona.
Gradonačelnik Budve Marko Bato Carević prekjuče je kazao da je bivši gradonačelnik Rajko Kuljača potpisao garanciju 2010. na čak 66 miliona eura, čije je aktiviranje zatražio da stopira Specijalno tužilaštvo jer garancija nije imala saglasnost Skupštine opštine ni Ministarstva finansija. Istražitelji su već preuzeli dokumentaciju iz WTE.
Bivši direktor WTE u Crnoj Gori Ginter Faust priznao je pred timom Milivoja Katnića da je ta firma bila dio budvanske krminalne grupe i korupciju od čak tri miliona eura, koje su otišle odbjeglom i osuđenom šefu organizovane kriminalne grupe Svetozaru Maroviću na vraćanje njegovih ličnih dugova prema izvjesnom G.K.
Opština Budva najavila je podnošenje krivišnih prijava i upoznavanje međunarodnih adresa na korupciju ove inostrane kompanije.
Posao vijeka prerastao u katastrofu
Priča o projektu formalizovana je početkom juna 2009. godine, kada je Opština zaključila ugovor sa njemačkom kompanijom “WTE Wasertehnik” iz Esena. Tada je gradom upravljao Rajko Kuljača, kasnije ključni svjedok saradnik koji je Specijalnom tužilaštvu i označio Marovića kao vođu budvanske kriminalne grupe, koja je umiješala prste i u ovaj najveći kapitalni projekta. Za postrojenje u Vještici, koje je u oktobru 2014. svečano otvorio premijer Milo Đukanović, njemačka firma se kreditno zadužila kod KfW banke na iznos od 58.560.000 eura. Prvobitnim ugovorom je bilo predviđeno da rok izvođenja radova bude pet godina, a rok otplate kredita 20 sa grejs periodom od tri i po godine. Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 30. decembra 2008. dala saglasnost da se Opština kreditno zaduži.
Vlada je 4. februara 2010. usvojila informaciju o kreditnom aranžmanu, nakon čega je Ministarstvo finansija izdalo državnu garanciju u iznosu od 29.250.000 eura.
Drugim sporazumim iz 2011. predviđeni su dodatni radovi na postrojenju u Buljarici, vrijedni 12 miliona eura. Trećim sporazumom, koji je Opština potpisala 2015. zbog neredovnog izmirivanja kreditnih obaveza promijenjen je plan otplate.
Revizorski izvještaj koji je za završni račun 2015. uradila DRI, pokazao je da će ukupna izgradnja postrojenja koštati 121.242.541 eura, od čega je 80 miliona za otpatu glavnice, dok je ostatak za kamate.
Njemci od prvobitnog ugovora, osim izgradnje postrojenja u Vještici, nijesu napravili postrojenja na Svetom Stefanu, ni u Biuljarici. Nalaz Komisije koja je formiran uz koordinaciju Vlade, a u kojoj su bli pedstavnici Opštine Budva i WTE, došla je do podatka da su Njemci bez kamata uložili nekih 25 miliona eura, bez kamata. Postrojenje, kako je prije dva dana kazao gradonačelnik Budve Carević nema dozvolu, već je divlji objekat, rađen bez propisne i pravne dokumentacije, te da nije tehnički ispravan.
Đukanović: Primjer odgovornosti današnje generacije
Ovo je i primjer odgovornosti današnje generacije, i potvrda odlučnosti Vlade da kvalitetno štitimo potencijale koji su naša komparativna prednost u turističkom i ukupnom razvoju“, ovim riječima početom oktobra 2014. obratio se tadašnji premijer Milo Đukanović brojnim zvanicima nakon svečanog otvaranja postrojenja.
Presjekavši crvenu vrpcu, zajedno sa gradonačelnikom Budve Lazarom Rađenovićem i direktorom njemačke kompnije WTE Franc Mitermajerom, Đukanović je naglasio da je postrojenje jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata na Crnogorskom primorju.
„Postrojenje je izgrađeno po svim svjetskim standardima. Projekat nije samo referenca za Budvu i Crnu Goru već i za nas kao firmu“, kazao je tada Mitermajer.
Svečanom otvaranju prisustvao je i tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i nekadašnji potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović.
Bonus video:
