Građani i predstavnici privrede koji žele da stopiraju otplatu kredita do tri mjeseca, u ponedjeljak će precizno znati proceduru za prijave, a do tog dana sve banke treba da objave saopštenje sa informacijama o mejl adresi, telefonskim brojevima filijala, call centru... Obavještenja banaka treba da budu i na njihovim sajtovima.
CBCG i bankari su juče odobrili da klijenti, koji ne mogu elektonski da pošalju zahtjev ili u pisanoj formi, to urade i preko telefona, što je omogućeno uglavnom zbog penzionera.
Najavljeno je da je moguće zaustaviti i otplatu duga koji klijenti imaju po minusima po tekućem računu i kreditnim karticama, od kojeg im banke mjesečno naplaćuju dio.
Oni koji sada ne žele da odgode otplatu, mogu se predomisliti i to tražiti dok god traje odluka o moratorijumu na kredite.
Najavljeno je da će banke kamate (kao i glavnicu) za period neplaćanja rata obračunati i klijentu prebaciti na novi period otplate ostatka duga. Svi građani u ugovoru tačno vide koliko im je kamata.
Kad se završi moratorijum, vraćaju po jednu mjesečnu ratu, u skladu sa novim, prolongiranim planom otplate koji će dobiti od banke. Saopšteno je da neće sačinjavati anekse ugovora o kreditu, čime se smanjuje potreba za fizičkim dolaskom u banku.
Iz CBCG je saopšteno da su se banke saglasile sa načinom na koji je odluka CBCG koncipirana, odnosno da se od korisnika kredita traži da se izjasne o korišćenju prava na moratorijum, “čime se utiče na očuvanje likvidne pozicije banaka, a da se pri tom korisnici kredita ne izlažu riziku od zaraze koronavirusom”. Ponovljeno je da su depoziti građana sigurni jer je likvidnost banaka milijardu eura.
Prije sastanka bankara, konsultantska firma “Fidelity” u otvorenom pismu guverneru CBCG Radoju Žugiću u kome je predložila da se promijeni odluka i da moratorijum počne automatski da se primjenjuje, a da se prijavljuju samo oni koji ne žele odlaganje rata. U Srbiji postoji slična mjera, s tim da su banke dužne da na sajtu objave ponudu za odlaganje otplate kredita, a ako dužnik tu ponudu ne odbije smatra se da je po automatizmu prihvatio i odlaganje otplate počinje.
“Najstariji sugrađani nisu u dovoljnoj mjeri digitalno pismeni da pošalju mejl finansijskoj instituciji, zbog čega će najveći broj njih poći u banku i fizički dostaviti zahtjev za odlaganje plaćanja obaveza, čime se izložiti kontaktu sa velikim brojem ljudi na putu do banke, u samoj banci i na izlasku iz banke”, upozorili su u pismu.
Nakon sastanka bankara je dodato i telefonsko prijavljivanje. Građanima koji su juče, dan nakon što je Vlada objavila mjere za ublažavanje krize zbog uticaja koronavirusa, kontaktirali pojedine banke da se prijave za odlaganje plaćanja kredita, saopštavano je da to ne važi za sve, nego samo ugrožene i već pogođene posljedicama epidemije.
Šta može biti druga faza
Odluka CBCG se odnosi na sve građane i preduzeća, a u vrhovnoj monetarnoj instituciji su kazali da naredna faza može podrazumijevati one dodatno pogođene aktuelnom krizom. Objasnili su nezvanično da bi se ta druga faza mogla odnositi na građane koji su u međuvremenu dobili otkaz, kojima kasni zarada ili je umanjena za 20 odsto i više, uz dostavljanje dokaza o tome.
“Dogovoreno je da banke aktiviraju sve raspoložive kanale komunikacije da bi građane informisali da ne moraju dolaziti u filijale radi podnošenja zahtjeva za moratorijum. Apelujemo na građane da ne dolaze u poslovnice banaka i da se pridržavaju preporuka Vlade i Instituta za javno zdravlje. Procedure za podnošenje zahtjeva će biti maksimalno pojednostavljene, zahtjeve za aktivaciju moratorijuma građani će podnositi elektronskim, odnosno putem telefona ili mejla, kao i poštom”, saopšteno je iz CBCG nakon sastanka sa Udruženjem banaka (UBCG).
Iz UBCG su kazali da sve banke mogu kvalitetno da odgovore u ovim zahtjevnim vremenima.
“Likvidnost banaka na nivou sistema je više od milijardu eura. Obavezna rezerva banaka koja se drži kod CBCG je 256 miliona eura, a CBCG raspolaže značajnim sredstvima. Dodatno, EBRD je opredijelio kreditnu podršku za Jugoistočnu Evropu u iznosu od jedne milijarde eura za podršku preduzetnicima, energetskom sektoru, malim i srednjim preduzećima, trgovinama... Banke pokrivaju više od 90 odsto finansijskih usluga u Crnoj Gori, čime su one zamajac razvoja, ali i podrška u kriznim vremenima”, istakli su iz UBCG.
Bankari su ponovili da su obezbijedili besplatne usluge na bankomatima, za elektronsko i mobilno bankarstvo.
Ne pomaže se samo odlaganjem obaveza
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) saopštila je da su mjere Vlade i Centralne banke za pomoć privredi i građanima nedovoljno konkretne i neadekvatne i da je trebalo da obuhvate direktne subvencije i opraštanja poreskih obeveza, a ne samo odlaganja. Oni poručuju da bi izostanak ovakvih mjera značio zatvaranje za mnoga crnogorska preduzeća.
“UPCG poštuje napore Vlade i CBCG, ali istovremeno izražava bojazan da je u mjerama izostao dio konkretnih i adekvatnih mjera - onih koje mogu predstavljati srazmjeran odgovor objektivnoj opasnosti koja prijeti da značajno ugrozi poslovanje preduzeća, očuva postojeća radna mjesta, a time i nizom drugih negativnih posljedica po crnogorsko društvo. Ne smijemo dozvoliti da nestaju crnogorska preduzeća”, poručili su iz UPCG.
Oni podsjećaju da 98% crnogorske privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća, koja su i najranjivija.
"Usvojene mjere fokusirane su ne na oslobađanje, već samo na odlaganje plaćanja određenih obaveza, što takođe dovodi i do njihovog gomilanja, te se na taj način ne može govoriti o podršci da se preduzeća održe i budu likvidna. Subvencionisanje zarada ugroženim preduzećima trebalo bi biti prioritet, posebno što već sad imamo brojne privredne subjekte koji ne rade i koji ne mogu izdržati još nekoliko mjeseci bez prihoda”, naglasili su iz Unije.
Povodom izjave iz Vlade da su njene mogućnosti da direktno finansijski subvencioniše privredu ograničene, iz UPCG kažu da se umjesto toga može pomoći privredi oslobađanjem ili smanjenjem poreza i oslobađenjem od plaćanja taksi i drugih naknada.
PKCG: Ne dijelite otkaze
Privredna komora podržala je mjere Vlade za ublažavanje ekonomskih posljedica epidemija koronavirusa, a pozvala je sve poslodavce da ne otpuštaju radnike i da se uključe u akciju prikupljanja pomoći za borbu protiv ove bolesti.
“Pravovremena reakcija Vlade, u skladu sa iskazanim zahtjevima poslovne zajednice, omogućava očuvanje supstance nacionalne ekonomije u uslovima smanjene privredne aktivnosti”, kazali su iz PKCG.
Poslanik SDP-a Raško Konjević je pozvao Vladu da objavijesti Skupštinu o aktuelnoj situaciji i da se uključi u donošenje odluka. “Ne želimo politikanski svaki dan da izlazimo sa predlozima, ali želimo da u institucijama čujemo obrazloženje mjera, očekivane efekte, projekcije prihoda budžeta u narednih 90 dana, izazove za turističku privredu, ugostiteljstvo i sve one grane koje su pogođene mjerama Vlade u cilju zaštite zdravlja svih građana”, kazao je Konjević.
“Vijesti” čekaju odgovore od Ministarstva finansija na pitanja o tome kako će se sve odraziti na državnu kasu, da li se mogu očekivati nove mjere ako se situacija pogorša, kada će država da se zaduži, kao i o stavu nezadovoljstva poslodavaca.
Poreske prijave se moraju podnositi
Poreska uprava (PU) je ukazala da se mjere Vlade o odlaganju plaćanja poreskih obaveza do 90 dana odnose samo na obaveze nastale po osnovu zarada, a ne i na ostale poreze.
“Kada je u pitanju reprogram, mogućenost kašnjenja u izmirivanju rata do tri mjeseca, predviđena Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja, produžena je za dodatnih 90 dana”, kazali su iz PU.
Iz te institucije su kazali da poreski obveznici koji u zakonskom roku plate porez na dobit mogu iskoristiti pravo na umanjenje od šest procenata.
“U skladu sa Vladinim mjerama, poreski obveznici dužni su u zakonom propisanom roku podnositi poreske prijave (IOPPD obrasce) elektronskim putem. Prilikom podnošenja prijave dodatno će biti omogućeno unijeti potvrdu da li se prijavljene obaveze odlažu ili ne”.
Podsjetili su da poreski obveznici već sada imaju zakonske mehanizme za odloženo plaćanje poreza, shodno uredbi o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja i uredbi o odloženom plaćanju poreza na dobit pravnih lica.
Bonus video:
