Barska plovidba sada vrijedi minus 3,35 miliona eura, odnosno u nju bi trebalo usuti ovu količinu novca da bi računovodstveno njen kapital vrijedio nula eura. Njen akumulirani gubitak na kraju juna iznosio je 13,8 miliona eura, dok su dugoročne obaveze kompanije 34,26 miliona eura.
To su podaci iz izvještaja o poslovanju za šest mjeseci ove godine. Ova kompanija dužna je još oko 40 miliona eura za kupovinu dva broda iz 2012. godine, na koje je Vlada Crne Gore dala garanciju, kao i Vladi oko sedam miliona za do sada plaćene rate. Ovaj projekat je guralo Ministastvo saobraćaja i pomorstva na čijem čelu je bio Ivan Brajović, kao kadar tada jedinstvenog SDP-a.
Barska je te godine kupila dva broda od kineske “Poly” grupe preko kredita kineske Eksim banke od 46,4 miliona dolara neto, a sa kamatama i ostalim troškovima taj kredit je bruto vrijedio 59,4 miliona dolara. Od ovog kredita zaključno sa julom ove godine vraćeno je 14,32 miliona dolara, od čega je kompanija platila 7,57 miliona a iz državnog budžeta 6,75 miliona dolara. U julskoj rati od dva miliona dolara, kompanija je učestvovala sa svega 245 hiljada dolara. Preostali dio duga od oko 45 miliona dolara, vraćaće se do 2032. godine.
Revizor upozorava na nepokriveni gubitak
Revizor BDO je u svom izvjaštaju na prošlogodišnje poslovanje kompanije, naveo da je kompanija na kraju prošle godine imala nepokriveni gubitak od 13,7 miliona eura i da je na taj dan kratkoročne obaveze društva bile veće od njenih ovrtnih sredstava za 5,6 miliona eura.
“Ovi događaji i uslovi ukazuju na postojanje materijalno značajne neizvjesnosti koja može da izazove značajnu sumnju u sposobnost društva da nastavi poslovanje po načelu stalnosti”, upozorava BDO.
Prije kupovine brodova, na kraju 2011. godine, vrijednost kompanije bila 14,07 miliona eura, a sada je u minusu 3,35 miliona eura, što znači da je Barska plovidba pretrpjela štetu od 17,4 miliona eura. Poslovne odluke donosili su predstavnici države koja ima 52 odsto kapitala. Manjinski akcionari sa 48 odsto vlasništva pretrpjeli su veliku štetu jer su njihove akcije praktično obezvrijeđene, iako nijesu učestvovali u donošenju ove odluke već su upozoravali na njenu štetnost.
Odluka donijeta mimo zakona
Osim što je kupovina dva broda na ovaj način bila loša poslovna odluka, u pitanju je i njena zakonitost. Odluku o zaduženju iz 2012. godine donio je samo odbor direktora, iako u Zakonu o privrednim društvima i Statutu kompanije piše da za zaduženja preko 20 odsto kapitala kompanije odluke donosi Skupština akcionara.
Kršenje ovog člana zakona smatra se krivičnim djelom - zloupotreba poslovanja u privrednom poslovanju za koji je zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora. Skupština akcionara nikada nije potvrdila odluku o zaduženju. Ovo potencijalno krivično djelo zastarijeva za deset godina, odnosno ostale su još dvije godine.
Na Skupštini akcionara Barske plovidbe koja je prvo trebalo da se održi u junu, a zatim je održana 24. jula ove godine, manjinski akcionar sakriven iza kastodi računa CKB banke, je predao zahtjev da se raspravlja o odluci o ovom zaduženju. On je tražio da se konstatuje ovo zaduženje, kao i da se odredi rok od 30 dana da Odbor direktora predloži način izmirenja duga. Skupština je odbila ovaj predlog.
“Vijesti” su Barskoj plovidbi poslali pitanja o ovom predlogu malog akcionara, spornoj odluci o zaduženju iz 2012. godine, kako kompanija namjerava da ubuduće vraća ovaj dug i kakva je budućnost kompanije. Na pitanja je u ime kompanije odgovorio njen izvršni direktor Tihomir Mirković.
On je kazao da predlog ovog manjinskog akcionara na Skupštini jednoglasno nije usvojen, ali nije odgovorio na dio pitanja šta bi to značilo za kompaniju. Nije odgovorio ni da li je spornu odluku iz 2012. godine donio samo odbor direktora, bez zakonski potrebne saglasnosti Skupštine akcionara.
“Odgovore na pitanja u vezi zaduženja društva iz ranijeg perioda treba zatražiti od organa upravljanja iz tog perioda”, kazao je Mirković.
Telefonski o 50 miliona
Član tadašnjeg Odbora direktora Rade Radoman, koji je kasnije 2013/2016. bio i izvršni direktor Barske plovidbe, kazao je juče “Vijestima” da je sporna sjednica odbora direktora održana telefonski, da im nije dat potrebni elaborat o kupovini brodova i zaduženju, kao i da je on bio protiv odluke jer mu je i tada bilo jasno da je štetna i za kompaniju i za državu kao većinskog vlasnika i davaoca garancije.
“To je nama predstavljeno kao državni projekat. Međutim bio je pogrešan trenutak za kupovinu brodova a uslovi veoma loši, jer se kineska strana dobro zaštitila za razliku od nas. Kredit jeste 46,4 miliona dolara, ali ima još oko deset miliona za kamate i oko tri miliona za ostale troškove. Brodovi koje je kupila Barska, a i Crnogorska plovidba, dati su u najam a prihodi ne pokrivaju troškove kompanije i iznose potrebne za vraćanje kredita. Zbog toga je jasno da će većina preostalog kredita biti vraćena iz državnog budžeta”, kazao je Radoman.
Ministar znao da je elaborat lažan
On je naveo da je 2013. kada je postao izvršni direktor kompanije pronašao elaborat o ovom poslu i to nepotpisan.
“Elaborat sam odnio tadašnjem ministru saobraćaja i pomorstva Ivanu Brajoviću i rekao mu da je to lažni elaborat, da će posao nanijeti štetu kompaniji i da pripremi 30 miliona eura da iz budžeta vraća dugove. Ti brodovi nakon 20 godina, kada ih otplatimo, neće vrijedjeti ništa, odnosno biće veći troškovi održavanja od mogućeg prihoda. Ministar mi nije odgovorio ništa konkretno. Pokušao sam da popravim poslovanje kompanije u narednom periodu, ali zbog opstrukcija odbora direktora to nijesam mogao da uradim pa sam u februaru 2016. podnio ostavku”, naveo je Radoman.
Mirković: Gubitak od 13 miliona može prerasti u plus ako bude drugi kurs
Mirković kaže da Barska plovidba čini maksimalne napore da akumulira što više novca za vraćanje duga po osnovu kredita za kupovinu teretnih brodova “Bar” i “Budva”.
“Konstatacija revizorske kuće BDO data u analizi finansijskog izvještaja o poslovanju Barske plovidbe za 2019. godinu da, kako navode, postoji neizvjesnost koja može da izazove sumnju u sposobnost društva da nastavi poslovanje po načelu stalnosti, zasnovana je na knjigovodstvenom akumuliranom gubitku od oko 13 miliona eura. Međutim, kao što je i sam revizor naveo, ovaj gubitak je posljedica negativnih kursnih razlika. Ne radi se o izgubljenih 13 miliona eura, već se ovaj iznos pojavljuje samo kao knjigovodstvena kategorija nastala usljed knjiženja, odnosno preračunavanja dolara u eure. Dug koji imamo prema kineskoj Eksim banci je u dolarima, a poslovne knjige i izvještaji se vode u eurima. Kao što je sada u bilansima prikazan gubitak nastao kao posljedica negativnih kursnih razlika, tako se isti taj gubitak može “istopiti” i “prerasti” u dobitak usljed pozitivnih kursnih razlika. Zbog toga jedini realni pokazatelj poslovanja Barske plovidbe AD je poslovni rezultat koji je takođe prikazan u finansijskim izvještajima, i koji daje drugačiju sliku o poslovanju naše kompanije. Buduće poslovanje kompanije zavisi najviše od kretanja vozarina na svjetskom pomorskom tržištu”, kazao je Mirković. Barska plovidba je prošle godine, i pored pomoći Vlade u plaćanju dugova, ostvarila neto gubitak od 1,8 miliona eura. Revizor je kao jedan od uzroka akumuliranog gubitka naveo kursne razlike.
Radoman: Kompanija neće preživjeti, ovaj posao je uništio
Na pitanje kakva je budućnost kompanije, Radoman kaže da ona najvjerovatnije neće preživjeti i da je ovaj posao uništio.
“Samo da bi mogla da vraća godišnju ratu od četiri miliona dolara, kompanija mora da ima dnevni profit od skoro 12 hiljada dolara. Ostali troškovi kompanije na dnevnom nivou iznose još oko 12 miliona eura. Dakle samo za pokriće troškova potreban je dnevni prihod od najmanje 24 hiljade, a on sada u najboljem slučaju za oba broda iznosi do 12 hiljada eura. Situacija na tržištu je takva da može biti samo gore”, kazao je Radoman.
Bonus video:
