Ključni izazovi u oblasti zaštite konkurencije i kontroli državne pomoći su administrativni kapaciteti i jačanje nadležnih institucija, ocijenila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić i dodala da je važno da preduzeća imaju jednake polazne osnove i da ne postoje povlašćeni.
„Svjesni određenih repova koje vučemo u tom smislu, spremni smo da ih ispravljamo u narednom periodu. Smatram da su glavni izazovi administrativni kapaciteti i jačanje institucija, ne samo u broju ljudi nego i kvalitetu i znanju“, rekla je Sekulić na konferenciji Pregovori u oblasti politike konkurencije i državne pomoći: naučene lekcije i budući izazovi.
Ona je kazala da to nijesu samo ministarstva finansija i ekonomije ili Agencija za zaštitu konkurencije (AZK), već je važno da se o toj oblasti edukuju sudstvo i tužilaštvo.
Sekulić je na konferenciji, koju je organizovala Crnogorska panevropska unija (CPEU), kazala da je poglavlje 8 – Konkurencija bilo najkompleksnije i kao takvo prepoznato i u regionu, zbog prilagođavanja jednog sistema koji je navikao na drugačije ponašanje od zahtjeva Evropske unije (EU).
„Prilagođavanje znači da moramo zaboraviti na intervencionizam i sve ono što se smatra povlašćenim preduzećima u jednom sistemu, ma kakvo bilo njihovo vlasništvo“, rekla je Sekulić.
Ona je navela da se često srijetala s tim da se donošenjem brzih odluka može pomoći državnom preduzeću, a baš tu je važno jednako ponašanje prema svima kako bi se zaštitila konkurencija i dozvoljena državna pomoć svela na prihvatljiv način.
„Važno je da sva preduzeća imaju jednake polazne osnove, da ne postoje povlašćeni i da imaju jednaka pravila igre. Tako je moguće stvarati zdrav investicioni okvir i zdravu privredu“, smatra Sekulić.
Ona je navela da su imali još jedan test, koji se odnosio na to kako da u uslovima pandemije Covid-19 sprovedu pomoć u skladu sa pravilima.
„Mislim da smo taj test položili jer smo isplatili oko 51 milion EUR za 15 hiljada preduzeća u Crnoj Gori pod jednakim uslovima na specifičan način koji do tada nije bio primjenjen u Crnoj Gori, kroz elektronski pristup i realizovano isplaćivanje u roku do 24 ili 48 sati“, precizirala je Sekulić.
Prema njenim riječima, od 1. maja uspjeli su da isplate oko 73 hiljade zaposlenih u 15 hiljada preduzeća.
„Ovo je važno ne zaboraviti kada su u pitanju vanredne situacije. Važno je da preduzeća znaju da da naš sistem ide u pravcu stvaranja jednakih uslova za sve, a to je zdrava konkurencija i stvaranje zdravih osnova za dalji razvoj ekonomije i za investicioni ambijent“, poručila je Sekulić.
Predsjednica CPEU, Gordana Đurović, kazala je da je tema politike konkurencije i državne pomoći horizontalna tema, koja pogađa sve sektore i direktno utiče na svakodnevni život.
“Politika konkurencije je vrlo važna, a istovremeno je i najosjetljivija, tako da ona ima ne samo ekonomske posljedice nego i veoma snažne socijalne, ali i političke”, smatra Đurović.
Ona je objasnila da se kod konkurencije sukobljavaju dva ključna koncepta.
„Jedan je da mi prepoznajemo da u našim ekonomijama postoje kompanije od posebnog nacionalnog interesa, a da s druge strane moramo da prihvatimo pravila fer konkurencije koja podrazumijevaju da naša preduzeća, sa malog crnogorskog i malo većeg regionalnog tržišta, treba da se u ovoj ranoj fazi prilagode državama članicama koje su od nas razvijenije i imaju snažniju podršku evropskih strukturnih fondova“, navela je Đurović.
Prema njenim riječima, ova politika je u Crnoj Gori posebno osjetljiva, jer smo još u takozvanoj produženoj tranziciji.
Đurović je rekla da nije moguće tu politku u potpunosti prihvatiti na početku pregovaračkog procesa.
„Mi ne bježimo od toga da prihvatamo pravila konkurencije i da sprovodimo politiku kontrole državne pomoći, ali moramo imati u vidu da još nijesmo članica EU i da pregovaranje, ipak, znači pregovaranje, odnosno da ne podrazumijeva da se sve i odmah mora u punom kapacitetu prihvatiti“, dodala je Đurović.
Kako je navela, pored toga što Crna Gora ide prema velikom tržištu EU, istovremeno i EU ima taj problem kada ide prema globalnom tržištu.
„Konkurencija Uniji su velike kompanije koje dolaze sa brzorastućih ekonomija, koje imaju prikrivene oblike državne pomoći. EU zbog toga toliko i jača ovu politiku, kako bi mogla da se odupre onima koji na taj način, sa veoma velikim prednostima, ulaze na tržište EU i ona kao takva mora da se brani od još većih od nje“, saopštila je Đurović.
Ona je dodala da se u tom kontekstu može razumjeti rigidnost ove politike i značaj koji ona ima u evropskoj pravnoj tekovini.
Đurović je saopštila i da je crnogorski Zakon o kontroli državne pomoći, u nekim segmentima, rigidniji od gotovo svih zakona slične sadržine u zemljama regije.
Glavni pregovarač i šef kancelarije za evropske integracije, Aleksandar Drljević, kazao je da je otvaranje poglavlja 8 - Konkurencije, prije par mjeseci u Briselu, veoma značajno, jer je to rezultat sprovedenih brojnih reformi kada je ta oblast u pitanju.
„Sprovođenje politika koje obuhvataju ovo poglavlje je posebno značajno za unapređenje ekonomije, rast i razvoj preduzeća, unapređenja u istraživanje i razvoj novih proizvoda, kao i privlačenje novih investicija, zbog čega se smatra jednim od najzahtjevnijih poglavlja, koje će vjerovatno ostati otvoreno do kraja pregovaračkog procesa“, naveo je Drljević.
On je rekao da su 2013. godine za to poglavlje dobili pet početnih mjerila, a za sva ostala ukupno 17, što jasno govori o tome koliko je posla bilo potrebno uraditi da bi ono bilo otvoreno.
„Crna Gora je donijela niz sistemskih zakona o slobodnim zonama, kontroli državne pomoći, izmjene i dopune Zakona o zaštiti konkurencije i radili smo na snaženju institucionalnog okvira. AZK je preuzela poslove kontrole državne pomoći, vodeći se potrebom za optimizacijom javne uprave“, naveo je Drljević.
Crna Gora je, kako je ocijenio, svjesna obaveza koje dalje predstoje u tom poglavlju, posebno u dijelu daljeg usklađivanja zakonodavstva i institucionalnog okvira sa pravnom tekovinom EU, a u skladu sa završnim mjerilima i definisanim obavezama.
„Poseban akcenat je na daljem jačanju kapaciteta AZK, kako bi se obezbijedio zadovoljavajući bilans rezultata i sprovođenja antimonopolskih pravila i kontrole države pomoći“, rekao je Drljević.
On smatra da je u narednom periodu potrebno na svim nivoima dodatno jačanje svijesti, administrativnih kapaciteta kako bi mogli da odgovore na završna mjerila i kako bi funkcionisanje državne pomoći do kraja bilo sprovedeno.
Bonus video:
