Da li treba stopirati sva podnijeta rješenja za naplatu duga mjenicom nakon što je Ustavni sud ukinuo član 218a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju pitanje je na koje “Vijesti” nijesu dobile odgovor od Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Privredne komore (PKCG) i Montengro biznis alijanse (MBA).
Iako je Ustavni sud ukinuo član 218a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju kojim je bilo propisano izvršenje po osnovu mjenice (prinudna naplata duga po osnovu mjenice), Centralna banka (CBCG) je odlučila da sva započeta izvršenja direktno podnijetih mjenica prije 17. novembra nastavi.
Taj član zakona je sporan jer je omogućavao naplatu potraživanja preko mjenice prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju i bez mogućnosti žalbe.
“Poštujući odluku Ustavnog suda i zahtjeve privrede, potrebno je normativno definisati kvalitetan model naplate potraživanja koja su obezbijeđena mjenicom u skladu sa ženevskim konvencijama i domaćim propisima i na taj način uspostaviti balans između prava povjerilaca i prava dužnika”, kazali su u PKCG.
Kako su objasnili u okviru kreiranja povoljnih uslova poslovanja, jedan od osnovnih zahtjeva privrede je da se unaprijedi finansijska disciplina i skrate kašnjenja u plaćanju novčanih potraživanja.
“Mjenica kao sredstvo plaćanja i obezbjeđenja plaćanja je u opticaju više od 700 godina, a njeno izdavanje i promet bez efikasnog namirenja potraživanja je nesvrsishodno. Shodno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, mjenica i dalje predstavlja vjerodstojnu ispravu koja je podobna za izvršenje (odredba koja nije osporena)”, rekli su izPKCG. Iz Montenegro biznis alijanse (MBA) su kazali da se sudske odluke donose da bi se poštovale.
“Međutim, ne događa se rijetko, da i pored toga, svaka od zainteresovanih strana, zavisno od svog interesa, istrajava u svom doživljavanju pravde. Nelikvidnost je veliki problem naše ekonomije i treba tražiti načine da se postupno počne prevazilaziti, ma koliko oni za ponekoga bili problematični. U svakom slučaju, u tom procesu, interesi privatnog sektora, iz razumljivih razloga, moraju biti prioritetni”, kazali su iz MBA.
Unija poslodavaca nije željela da na pitanja “Vijesti” u vezi sa ukidanjem spornog člana zakona da komentar. Ustavni sud je na sjednici 29. septembra donio odluku kojom je ukinuo sporni član, a koja je zvanično 17. novembra objavljena u Službenom listu.
Kako je CBCG saopštila u oktobru, od juna 2014. godine je dostavljeno 5.533 mjenice po osnovu kojih se potražuje 176,64 miliona eura od čega je naplaćeno i 41,3 miliona eura, a ostatak duga je bio 133,5 miliona.
Pošto je CBCG odlučila da sva započeta izvršenja mjenica realizuje, to znači da će se, suprotno odluci suda, neustavno naplatiti 133,5 miliona eura uz već naplaćenih 41,3 miliona. Sporni član 218a Skupština je usvojila u junu 2014. godine, kao amandman tadašnjeg poslanika Damira Šehovića, a inicijativu za ocjenu zakonitosti tog člana Ustavnom sudu su prije više od dvije godine podnio poslanik Aleksandar Damjanović.
Podaci CBCG pokazuju da najveći broj mjenica su podnijele banke, 3.504, koje su potraživale 134,5 miliona. Od te sume su naplatile 31 milion eura.
Ustavni sud i Vlada moraju zaštititi svojinska prava
Damjanović je kazao da je najnovije u nizu ignorisanje odluke Ustavnog suda od strane CBCG je žalostan primjer u kojem se nalaze državne institucije.
“Odbijanje CBCG da sprovede eksplicitnu odluku Ustavnog suda kojim je iz sistem uklonjena neustavna i nezakonita odredba o direktnom izvršenju putem mjenice, čime su kršena zajamčena imovinska prava, direktan je interes finansijskih lobija koji su imali najveću korist od primjene te neustavne odredbe”, ocijenio je Damjanović.
Prema njegovim riječima, sem nezakonito naplaćenih više od 40 miliona u periodu od donošenja uredbe do njenog ukidanja i to uglavnom od strane finansijskih institucija, sada se ignorisanjem odluke Ustavnog suda omogućava naplatiti više od 130 miliona podnijetih dnevnica u periodu prije objavljivanja odluke u Službenom listu.
“Ustavni sud, odnosno, Vlada moraju da zaštite svojinska prava svih subjekata kojima se ona krše nastavkom primjene norme koja od 17. novembra ne postoji u pravnom sistemu. U suprotnom se rizikuje pravni spor pred međunarodnim instancama, uz potpuni gubitak kredibiliteta institucija”, ocijenio je Damjanović.
Bonus video:
